Priča o transplantaciji i darivanju organa mora ući u svaki dom i svako društvo

Donorska mreža u BiH, uz podršku Rektorata Univerziteta u Sarajevu, upriličila je u Sarajevu tribinu u cilju podizanja nivoa svijesti o važnosti donacije i transplantacije organa.

Predsjednica Donorske mreže BiH prof. dr. Halima Resić istaknula je na početku skupa da je donorstvo ključno u transplantaciji organa u Bosni i Hercegovini, koje je na niskom stupnju. Cilj je da se promovira donorstvo.

– Donorska mreža BiH posljednjih dvadeset godina, zajedno sa Udrugom dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH, nastoji da promovira donorstvo. I kao što je rekao jedan nobelovac ‘svaka borba koja omogućava produžetak života, vrijedna je angažmana’ – naglasila je.

Profesorica Resić govorila je o prevenciji bubrežnih bolesti sa osvrtom na vanredna stanja, a izražava zadovoljstvo zbog prilike da o toj temi danas razgovaraju sa studentima i akademskim osobljem Univerziteta u Sarajevu.

– Pošto je dijalizna populacija ranjiva, pokazalo se to u pandemiji COVID-19 i u zemljotresima, krenulo se u akciju da tim eksperata napravi odgovarajuće programe. Postoji sedam pravila koje bi trebalo ispoštovati, suština je u suradnji sa neprofitabilnim organizacijama i da svaka od zemalja uradi adekvatne preventivne programe i u strategiju uvrsti zaista bubrežne bolesnike jer to su i dijalizni i nedijalizni bolesnici – kazala je novinarima prije skupa.

Prema riječima predsjednika Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH Tomislava Žuljevića svaki događaj je važan, kad se radi o toj temi.

– Transplantacijska medicina je jedina grana medicine koja ovisi isključivo o građanima. Na ovom skupu je mnogo mladih ljudi, to je naša nada za budućnost jer bez tih mladih ljudi čini se nećemo moći ništa postići. Priča o transplantaciji i darivanju organa mora ući u svaki dom i svako društvo. Važno je tu priču širiti, podići svijest građana o važnosti donacije i transplantacije organa. Tako ćemo lakše doći do transplantacije, do spašavanja života – kazao je novinarima.

Kako naglašava, dijaliza je skup način liječenja, a svaka transplantacija je ušteda.

– Jedna godina dijalize jednog pacijenta je jedna transplantacija. I ne samo to, pacijenta to vraća u život, njegovoj obitelj, na posao…. On je društveno korisna osoba, nije više na teretu državi kao što je to dok je bio na dijalizi – kazao je.

Za liste čekanja kaže da su relativne, nisu baš ažurirane.

– Ako kažemo da u FBiH ima dvije hiljade pacijenata na dijalizi, jedna trećina bi mogla biti transplantirana. Sad ima oko 240 pacijenata koji čekaju bubreg, dvadesetak ih čeka srce, 30-tak jetru – kazao je.

Prema njegovim riječima, situacija sa doniranjem organa je teška. Stagnira se, iz godine u godinu. Mislili su, kaže, da je pandemija razlog za pad broja transplantacija (godinu i pol nije bilo nijedne transplantacije). Nadaju se da će doći do pozitivnih promjena, jer ‘transplantacija je spas života.’

U ime Rektorata Univerziteta u Sarajevu skup je, u online formatu, pozdravila i istaknula važnost teme prorektorica za međunarodnu saradnju prof. dr. Enita Nakaš.

Tribina “Zdravlje bubrega za sve, zaštita najranjivijih u vanrednim stanjima” upriličena je Rektoratu Univerziteta u Sarajevu u okviru obilježavanja Svjetskog dana bubrega. Nakon tribine omogućeno je potpisivanje donorske kartice, koja je znak dobre volje.

Svjetski dan bubrega posvećen je prvenstveno prevenciji bubrežne bolesti, ali i načinu liječenja, a obilježava se svakog drugog četvrtka u martu. Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega je Zdravlje bubrega za sve – spremnost na neočekivano, podrška ranjivima.