Po čemu se mozak psihopate razlikuje od ostalih
Šta je psihopatija? Najjednostavnije objašnjeno – poremećaj ličnosti koji je već vidljiv u djetinjstvu, a jače se počinje manifestirati u pubertetu.
Psihopate karakterizira nedostatak empatije, majstori su manipulacije i mogu biti visokofunkcionalni u društvu kopirajući društveno prihvaćeno ponašanje, koje njima samima ništa ne znači.
Ovaj poremećaj naućnici istražuju dugi niz godina. Novo istraživanje objavljeno u magazinu Oxford Academic Journals otkrilo je da je psihopatija usko povezana s promjenama, tj. abnormalnostima na prefrontalnom korteksu mozga.
– Iako u SAD-u psihopati čine tek 1 posto ukupne populacije, potvrđenih psihopata među zatvorenicima je između 15 do 25 posto – izjavio je jedan od istraživača, Cole Korponay, sa Univerziteta Wisconsin-Madison.
– Cilj istraživanja je bio utvrditi ima li kod ovih individualaca kakvih fizičkih različitosti na mozgu od prosječne populacije koje bi se mogle povezati sa njihovom nesposobnošću da kontrolišu svoje primalne porive. Nadamo se da boljem razumijevanjem funkcioniranja takvih ljudi na temelju čega ćemo u budućnosti moći pomoći pojedincima s psihopatijom primjenjujući određene tretmane – objasnio je Korponay na portal PsyPost.
Istraživanje na zatvorenicima
Istraživači su magnetskom rezonancom snimili prefrontalni korteks mozga 124 zatvorenika iz zatvora u Wisconsinu i usporedili ih s mozgovima ljudi kod kojih se nije manifestirala psihopatija.
Skupili su podatke o volumenu različitih dijelova mozga i zatim zatvorenicima dali upitnik za dijagnosticiranje psihopatije.
– Utvrdili smo da zatvorenici s najvećim stepenom psihopatije imaju najveću količinu sive tvari u prefrontalnom korteksu – dijelu mozga odgovornom za samokontrolu i socijalno prilagođavanje. Također uvidjeli smo da aktivnost između prefrontalnog korteksa i njegovih sub-regija je kod tih ljudi puno aktivniji. Sve zajedno, istraživanje je pokazalo da mozgovi ljudi s psihopatijom imaju abnormalne strukture i funkcije prefrontalnog korteksa. A te abnormalnosti mogu biti usko povezane s deficitom samokontrole i prihvaćanja socijalnih pravila kod tih pojedinaca – objasnio je Korponay zaključke istraživanja.
Ova saznanja mogla bi im pomoći da shvate kako psihopati razmišljaju i odlučuju. Nadaju se da bi na taj način mogli spriječiti kriminalce u nihovim pothvatima u budućnosti.
Također, zahvaljujući ovom istraživanju otvaraju se vrata za dublje proučavanje psihopatije kako bi se pronašli bolji načini za pomoć psihopatima. Mogući su novi tretmani i prevencija psihopatskog ponašanja.