Pakao na Jadranu: Hoće li se u augustu uopće moći kupati?
Kupače je na jadranskim plažama iznenadilo koliko se more ove godine rano i koliko brzo zagrijalo, i to do temperatura koje su izazivale pitanje – ako je tako toplo sad, kako će biti u augustu?
Ocean-Lab, dio Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene (CMCC) potvrdio je takav doživljaj, objavivši da je temperatura Jadranskog mora prvih junskih dana iznosila i do tri Celzijeva stepena više nego što je u to vrijeme uobičajeno.
Je li Jadran doista sve topliji i što to znači za morski svijet?
U 7 godina zatoplilo 1,25 stepeni
Porast temperature u površinskom sloju evidentan je, ali nije kontinuiran, kaže prof. dr. Branka Grbec iz Laboratorija za fiziku splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo, objašnjavajući da “u svjetlu globalnih klimatskih promjena temperaturne promjene nad Jadranom i u Jadranu postaju izraženije i dugotrajnije”.
– Zadnjih nekoliko desetljeća uočava se u Jadranu i Sredozemnom moru porast površinskih temperatura, izraženiji ljeti. Mjerenja površinske temperature mora u području srednjeg Jadrana, od obalnog područja do otvorenog mora, pokazuju da od 1979. godine površinska temperatura mora raste, točnije oscilira oko viših vrijednosti. U razdoblju od 1979. do 2015. porast je bio 1,03 stupnja, što je u skladu s trendom zagrijavanja površine mora u drugim mediteranskim područjima.
Ali pozitivni trend je, kaže dalje prof. dr. Grbec, izraženiji posljednjih nekoliko desetljeća, piše Slobodna Dalmacija.
– U razdoblju od 2008. do 2015. temperatura površinskog sloja mora porasla je za 1,25 stupnjeva, a taj trend snažnog zagrijavanja nastavlja se i dalje, što ne znači da se ne događaju i epizode ohlađivanja površinskog sloja mora. Naprotiv, ekstremne situacije postaju češće, jače i dugotrajnije. Osim toga, zagrijavanje atmosfere zadnjih desetljeća nastupa ranije na globalnoj skali, pa tako i u Jadranu, stoga se i more ranije počinje grijati.
Prof. dr. Grbec objašnjava da se promjene temperature uočavaju i u dubljim slojevima mora.
– Dugogodišnja mjerenja u području srednjeg Jadrana, na profilu Split-Gargano, i na profilu Šibenik-Ortona preko Jabučke kotline, koja od pedesetih godina prošlog stoljeća bez prekida provodi naš Institut, ukazuju da se promjene temperature, kao i saliniteta, događaju u cijelom vodenom stupcu, i to ne jednoznačno.
Naime, zadnjih desetljeća, dok se površinski sloj do dubine od 20 metara zagrijava zbog uglavnom zagrijavanja atmosfere, sloj ispod njega do približno 50 metara dubine blago se – ovisno o području – hladi ili pak ne pokazuje neki značajniji trend. Na većim dubinama ponovno postoji zagrijavanje.
Posljedica je to promjene u cirkulaciji i izmjeni voda između Jadranskog i Sredozemnog mora, što je, pak, direktna posljedica globalnih promjena klime.
Dolazi toplije i slanije more
– No, treba biti oprezan. Jadran je mali bazen koji vrlo brzo reagira na klimatske promjene. Zbog globalnih i hemisferskih promjena u atmosferi, u Jadranu su uočena razdoblja kada je u dubljim slojevima, od 50 do sto metara, temperatura mora imala negativni trend.
U vremenu od 1960. do 1995. zabilježeno je razdoblje klimatski okarakterizirano kao razdoblje slabije izraženih globalnih promjena. Nasuprot tome, recentno razdoblje, počevši od 1995. godine do danas, obilježeno je intenziviranjem klimatskih promjena, čemu je posljedica jačanje cirkulacije i ulaska toplije i slanije sredozemne vode u Jadran.
Temperatura mora u dubljim slojevima srednjeg Jadrana u ovom je razdoblju narasla za 0,9 stupnjeva, a počevši od 2008. godine izdvaja se i razdoblje učestalijih i jačih atmosferskih ekstrema.
Višegodišnji trendovi temperature mora duž istočne obale Jadrana nisu, međutim, ni prostorno ni sezonski ujednačeni.
– Tamo gdje je more pliće i pod jačim utjecajem slatke vode, brže reagira na promjene. Na sezonskoj skali najizraženije promjene bilježe se u proljeće i ljeti.
Premijer USK-a zaprijetio novinarki: Kakva su to pitanja, sad ću zvat’ direktora (VIDEO)
