Ovo je najstrašnija fotografija rata ikad: Godinama je niko nije želio objaviti (FOTO)

Ratne fotoreportere mnogi iz njihove branše ne smatraju umjetnicima. Ipak, mnogi od njih čak i u takvim okolnostima mogu snimiti fantastične prizore i pronaći neke tragove ljudskosti u okrutnom i neljudskom okruženju.

Historija ratne fotografije seže u Prvi svjetski rat, no Španjolski građanski rat 30-ih godina prošlog stoljeća definitivno je pobudio želju medija da detaljno informišu čitatelje o ratnim dešavanjima.

Primarna uloga ratnih fotoreportera je da izvijeste svijet o užasima rata i upozore čovječanstvo da oružani sukobi ne rješavaju probleme nego samo nanose bol i patnju. Koliko ona užasna može biti svjedočile su mnoge ratne fotografije tokom historije, no fotografija koju je 28. februara 1991. godine snimio Kenneth Jarecke u Iraku je po nečem bila doista posebna.

Irački vojnik umro je u teškim mukama. Pokušao je izaći iz vojnog kamiona preko komandne ploče i razbijenog vjetrobranskog stakla nakon što je vatra progutala vozilo. Nije uspio. Ostao je zarobljen u grčevitom pokušaju da spasi goli život, dok je vatra njegovo tijelo pretvorila u pougljenjeni pepeo. Na fotografiji vojnikove ruke izlaze iz razbijenog vjetrobranskog stakla, pogled mu je uprt negdje u daljinu, a usta su poprimila izraz bolnog samrtnog grča.

Tog dana Kenneth Jarecke je stajao ispred spaljenog čovjeka i fotografirao ga. Samo trenutak prije taj vojnik je bio živ. Imao je ime, borio se u vojsci Saddama Husseina, imao je čin, krenuo je na zadatak. Ili je možda bio tek obični mladić s ulica Bagdada, kojeg su regrutirali i natjerali u rat.

Jarecke je snimio fotografiju neposredno prije no što je rat službeno završen operacijom Pustinjska oluja. Akciju u predvodile snage SAD-a da bi istisnule iračke trupe iz Kuvajta koje je Irak okupirao šest mjeseci ranije. Kennethova fotografija bila je simbol tog Zaljevskog rata, ali nikad nije ugledala svjetlo dana. Niti jedan urednik u Americi nije je htio nikada objaviti.

U slučaju spaljenog iračkog vojnika, ova hipnotizirajuća i užasna fotografija zapravo je trebala osvijestiti javnost koja je doživljavala ovaj rat kao nekakvu video-igricu u kojoj američki vojnici ‘humano i precizno’, uz pomoć sofisticirane opreme, precizno gađaju samo vojne ciljeve. Onog trena kad su magazin ‘Time’ i agencija ‘Associated Press’ odlučili cenzurisati ovu fotografiju, uskratili su javnost informirati o stvarnim užasima tog sukoba i o patnjama i mučnim posljednjim trenucima ovog anonimnog vojnika.

Slika ipak nije u potpunosti izgubljena. ‘Observer’ u Velikoj Britaniji i ‘Libération’ u Francuskoj objavili su ju ubrzo nakon što su to odbili američki mediji. Mnogo mjeseci kasnije, fotografija se pojavila ipak i u specijaliziranom magazinu ‘American Photo’ i odmah izazvala kontroverze. No, došla je prekasno da bi imala značajniji utjecaj na publiku. Sve je to iznenadilo autora fotografije koji je pretpostavio da će mediji jedva dočekati da počnu otkrivati pravu istinu o tom ratu.

“Kad imaš fotografiju kao dokaz kojim možeš opovrgnuti jedan mit koji se širi u javnosti, onda misliš da će je mediji i objaviti”, rekao je Kenneth Jarecke.