Otac bebe koja je oboljela od velikog kašlja: To ne bih poželio ni najgorem neprijatelju

Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje, od velikog kašlja je od marta 2023. u Beogradu oboljelo 769 ljudi, ali se vjeruje da je broj zapravo veći. Ministarstvo zdravlja Srbije je nedavno navelo da su u prethodnih 13 mjeseci evidentirana četiri smrtna slučaja uzrokovana velikim kašljem kod nevakcinisane djece mlađe od tri mjeseca.

U saopštenju Ministarstva zdravlja i Batuta od 31. januara, stoji da su od 1. januara 2024. zaključno sa 31. januarom, prijavljena ukupno 253 potvrđena slučaja pertusisa kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine. U navedenom periodu prijavljen je jedan smrtni ishod uzrokovan pertusisom kod nevakcinisanog djeteta mlađeg od tri mjeseca.

Također, kako je saopšteno, tokom prošle godine na teritoriji Srbije su prijavljena ukupno 1.342 potvrđena slučaja velikog kašlja. U tom periodu, od početka sezone respiratornih infekcija, prijavljena su tri smrtna ishoda kod nevakcinisane djece mlađe od tri mjeseca, kod kojih je potvrđen pertusis.

Dušan Zdravković otac je bebe koja je u oktobru, sa samo dva mjeseca, oboljela od velikog kašlja.

Kako navodi, u oktobru se prehladila, isto kao i njena majka. Počelo je kašljem i laganom temperaturom. Pošto kašalj nije prolazio, roditelji su bebu odveli prvo u Dom zdravlja na Novom Beogradu. Tamo je dobila terapiju koja je uključivala inhaliranje i sve ono što spada u redovnu terapiju za bebe kada se prehlade.

Međutim, prehlada nije prolazila, već se pogoršavala. Beba je svakim danom počela sve više i jače da kašlje, pa su je odveli u Institut za majku i dijete.

Dušan Zdravković u razgovoru za N1 da prije ovoga što se desilo o velikom kašlju nije gotovo ništa znao.

„Mala je počela non-stop da kašlje, i djelovalo je da je to kašalj koji gnjavi, ali da nije bio ništa specijalno. Sve se dešavalo u oktobru. To je trajalo nekoliko dana i noći, i ona nije mogla normalno da spava zbog toga. Nakon nekoliko kontrola u Domu zdravlja Novi Beograd, naša pedijatrica počinje da sumnja da nije možda veliki kašalj u pitanju, iako tada ni riječi nije bilo o epidemiji. Svi su smatrali da je ta bolest iskorijenjena. Ona nas hitno upućuje u Institut za majku i dijete, kako bi se ispitalo da li je u pitanju veliki kašalj. I tu se potvrdila teza da je u ovakvim trenucima najbitnije da se naiđe na ljekara koji zna da prepozna bolest i da saopšti dijagnozu. To su bile pedijatrica u Domu zdravlja i pulomologinja iz Instituta za majku i dijete, koje su prepoznale veliki kašalj i preporučile hospitalizaciju u bolnici ‘Dragiša Mišović’, na Klinici dječje pulmologije“, kaže Dušan.

Potvrđivanje dijagnoze

„Kada smo došli u bolnicu „Dragiša Mišović“, neki od ljekara se nisu slagali sa ovom dijagnozom i ponavljali su da je ona (bolest velikog kašlja) iskorijenjena. Nažalost, nisu bili u pravu. Uslijedile su analize i poslije čekanja od dvije sedmice, test je pokazao da se zaista radi o pertusisu, odnosno o velikom kašlju“, dodaje.

Dušan napominje da oni nisu „bježali“ od vakcine, ali napominje da još nije bilo predviđeno da se beba vakciniše, zato je i došlo do komplikacija.

„Mi nismo bježali od vakcine, mi smo trčali ka njoj. Jednostavno, ova bolest ju je stigla prije termina. On nije stigla da se vakciniše zato što je dobila veliki kašalj prije vakcinacije. Uobičajeno je, koliko znam, da djeca vakcinu za veliki kašalj primaju trećeg ili četvrtog mjeseca. Nismo antivakseri, niti išta u tom smislu. U svjetlu ovoga što sam rekao želim da istaknem da se u pojedinim zemljama Evrope protiv velikog kašlja vakcinišu trudnice u trećem tromjesečju trudnoće, tako da su i majka i plod zaštićeni od bolesti. Kod nas to nije praksa. A nama se desilo da i moja supruga, i beba imaju veliki kašalj. Supruga je to bolje podnijela, ali beba nije. Pritom, mi je mnogo nismo izvodili napolje, niti dovodili u situaciju da je u nekoj ‘masi’, ali ju je bolest ipak zakačila“, kaže Dušan.

Beba je hospitalizovana u „Mišoviću“, određena joj je terapija, ali njoj se stanje komplikuje, i kašalj postaje sve gori.

„Sreća je što u ‘Mišoviću’ imaju specijalizovanu dječiju pulmologiju i oko nje su bili najveći stručnjaci. Uslovi su u klinici dobri, tako da sam ja imao krevet pored svoje kćerke, i mogao sam da budem uz nju sve vrijeme. A to će biti ključno u tim trenucima. Kreće pogoršavanje bolesti, i ona na svakih pola sata, sat vremena počinje jako da kašlje. Dobila je terapiju, ali je veliki kašalj jako ozbiljan i jako nezgodan, jer ga zovu – stodnevni kašalj, zato što traje tri mjeseca. Kod odraslih ljudi je simptom da ih taj kašalj dugo muči, davi, i jako im je naporno. Djeca koja su u školskom uzrastu, kada imaju veliki kašalj, toliko kašlju da krenu da povraćaju, dešava se i da im pucaju kapilari u oku, pa im beonjače budu modre. Dešava se i da se onesvješćuju od kašlja. A kod malih beba je najopasnije. Za njih je to opasno po život“, konstatuje Dušan Zdravković.

Životno ugrožena, cijeli konzilijum se uključio u oporavak

Dodaje da bebe ne znaju da izbace šlajm koji se stvara u plućima, niti znaju kako da kašlju, pa teško dišu i zacijenjuju se od kašlja. Lice im pocrveni, pomodri, i ne mogu da dođu do daha između napada kašljanja.

„Želim da istaknem da je osoblje u ‘Dragiši Mišoviću’ bilo veoma ljubazno i profesionalno, i da imamo sreću što imamo jednu takvu instituciju. U teškim okolnostima u kojima smo se našli, sve je bilo odlično. Vrlo, vrlo kvalitetno osoblje. Kolike god plate da im daš, nema tog novca koji može da plati sve što ti ljudi prežive u toku svog boravka na poslu“, podvlači sagovornik N1.

Nakon nekoliko dana, napadi kašlja kod bebe su se smanjili, i doktori preporučuju kućno liječenje. Iako se Dušan tome protivio, on je na nagovor ljekara pristao da izvede dijete iz bolnice i odvede kući. Bolest je stagnirala nekoliko dana, a onda se stanje naglo pogoršalo, i hitno su bebu ponovo odveli u „Dragišu Mišović“.

„Taj drugi boravak u Mišoviću je bio najgori. Ona je imala stalno napade kašlja, i svaki put bi pokušavao da je smirim, da je odmorim, do početka novog napada. A oni su se dešavali u toj najgoroj fazi, na po 15, 20 minuta. Tu se uključio u njeno ‘spašavanje’ i cijeli konzilijum ljekara. I situacija je bila takva da je ona bila životno ugrožena. Iako ljekari nisu htjeli to da kažu, vidjeli smo da se situacija pogoršava po njihovom ponašanju i odgovorima koje su nam davali. Šlajm je stalno tu bio, u grlu, u plućima, i ugrožavao je disanje. Ti vidiš koliko to umrtvljuje tvoje dijete, koliko je umara, ona ne zna da se izbori sa tim, a ti možeš malo toga da učiniš da bi joj pomogao“, sjeća se najgorih trenutaka Dušan Zdravković.

Objašnjava da kada beba dobije napad velikog kašlja, onaj koji je pored nje, mora da je uzme u ruke, da pokuša da je smiri, i da je okrene tako da se djetetu omogući da se lijepo iskašlje. Za djecu u takvom stanju je važno i da izbjegnu propratne bolesti koje se često „pridodaju“, kao što je upala pluća, koja zna da prouzrokuje najgori ishod.

Drugi boravak u bolnici je trajao desetak dana, i ljekari su ih ponovo upućivali na kućno liječenje. Oni su na svoje insistiranje produžili svoj boravak nekoliko dana, a zatim su, podučeni svim što treba da rade u toku napada kašlja, otišli kući na dalji oporavak. Međutim, nije išlo kao što su zamislili. Pošto se situacija povremeno pogoršavala, oni su u još nekoliko navrata odlazili hitno u bolnicu „Dragiša Mišović“, ali na sreću, nije bilo potrebe da tamo i ostanu.

„I danas ima napade, sva sreća ne toliko jake“

Govoreći o prvim znacima poboljšanja, Dušan navodi da se kod njegove kćerke to desilo nakon završetka drugog mjeseca bolesti, i ulaska u treći.

„To nije bilo neko veliko poboljšanje, ali smo primijetili da ne dobija napade na svakih pola sata, već na sat vremena. Svakim danom je situacija bila sve bolja, ali je i dalje imala jaki kašalj, od kojeg ponekad počela da se guši“, kaže ona.

Dodaje da i danas, u toku četvrtog mjeseca od kada je dijagnostifikovan pertusis kod njegove kćerke, ona se i dalje u toku dana zakašlje, ali je to potpuno drugačija situacija u odnosu na onu koja je bila krajem prošle godine. Počela je normalno da jede, nadoknađuje težinu i ima normalan san.

„To je bolest koju ne bih poželio ni najgorem neprijatelju. Da na taj način gledate svoje dijete koje se muči svakim trenom, to je izuzetno naporno i jezivo. Na stranu komfor koji je nama narušen, jer nema spavanja i zahtijeva kompletnu posvećenost svakog minuta u toku dana, to je bolest koja je opasna po život i koju pojedina djeca ne uspiju da pobjede. A to je najjeziviji osjećaj, jer smo u toku boravka tamo čuli da su pojedine bebe preminule. Tvoje dijete se odjednom svrstava u neke procente, u okviru kojih neka djeca prežive, a neka ne“, podvlači Dušan i poziva buduće majke da se informišu o vakcinaciji i tokom trudnoće, da ne bi bile u situaciji u kojoj je bila njegova porodica.

Preventiva, imunizacija, vakcinacija

Podsjetimo, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Srbije obavijestili su javnost da je najznačajnija preventivna mjera u ovom momentu da se pravovremeno obavi vakcinacija protiv pertusisa odojčadi koja su navršila dva mjeseca, ali i imunizacija sve ostale nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane djece.

Proces imunicazije podrazumijeva primarnu vakcinaciju sa tri doze vakcine od navršenih dva do šest mjeseci života i revakcinacije u drugoj godini i prije upisa u prvi razred osnovne škole, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja Srbije.

Ističe se i da je veliki kašalj oboljenje koje – ni nakon infekcije, a ni nakon vakcinacije – ne ostavlja dugotrajan imunitet.

„Imajući u vidu da imunitet nakon posljednje primljene doze vakcine koja sadrži komponentu protiv velikog kašlja traje od pet do deset godina, slabljenje postvakcinalnog imuniteta je jedan od razloga što je i najveći broj oboljelih u našoj zemlji registrovan kod osoba uzrasta od 10 do 14, odnosno 15 do 19 godina, koje su poslednju dozu navedene vakcine primile u drugoj godini života“, naglašeno je u saopštenju.

Ministarstvo zdravlja ističe da je jedan od razloga povećanja broja oboljelih i pad obuhvata vakcinacijom sa tri doze u prvoj godini života, ali i revakcinacijom.

„Podsjećamo da starija djeca i odrasle osobe koje imaju bilo koji simptom respiratorne infekcije, a naročito kašalj, ne bi smjeli da budu u kontaktu sa odojčadi i malom djecom koja nisu potpuno vakcinisana protiv pertusisa za svoj uzrast“, poručili su iz Ministarstva zdravlja.