Osam znakova da se borite s tjeskobom, a mislite da ste “ok”

Anksioznost u našem svakodnevnom životu toliko je normalizirana da je često teško prepoznati da je to ono što osjećate.

Ali važno je identificirati osjećaj kako biste mogli koristiti zdrave strategije za upravljanje njime, piše portal 24sata.hr.

PREVIŠE RAZMIŠLJATE O SVEMU

Jeste li ikada ponovili razgovor u svojoj glavi milion puta, izdvajajući svaku riječ koju ste izgovorili? Pretjerano razmišljanje je obilježje tjeskobe. To nije samo navika; to je vaš um koji se pokušava pripremiti za svaki mogući ishod, čak i ako je vrlo malo vjerovatan. To može dovesti do ciklusa stalne brige, što otežava uživanje u sadašnjem trenutku. Sljedeći put kada se uhvatite kako spiralizirate, isprobajte tehnike uzemljenja kao što je fokusiranje na dah ili imenovanje pet stvari koje možete vidjeti oko sebe.

KONSTANTNO PROVJERAVATE MOBITEL

Ako svakih nekoliko minuta provjeravate svoj telefon, čak i kada nema obavijesti, to bi moglo biti više od dosade. Ovo ponašanje često proizlazi iz misli potaknutih tjeskobom o propuštanju nečeg važnog ili potrebi stalnog uvjeravanja. Dopaminski udar kada vidite novu poruku ili lajk može nakratko smiriti osjećaje tjeskobe, ali to je privremeno rješenje. Postavljanje određenog vremena za provjeru telefona i njegovo držanje izvan dohvata tokom obroka ili prije spavanja može pomoći da se prekine ovaj krug.

STALNO NEŠTO ODGAĐATE

Odgađate li zadatke do posljednjeg trenutka, čak i kada znate da vam to uzrokuje stres? Odgađanje nije samo lijenost, već ujedno način izbjegavanja aktivnosti koje izazivaju tjeskobu. Zadatak bi se mogao činiti neodoljivim ili biste se mogli bojati neuspjeha, pa je odgađanje sigurnije. Ali to može dovesti do začaranog kruga povećane tjeskobe kako se rokovi približavaju. Pokušajte podijeliti zadatke na manje korake kojima se može upravljati i nagradite se za dovršavanje svakog od njih. To može učiniti zadatak manje zastrašujućim i smanjiti odugovlačenje.

LOŠE SPAVATE

Bacanje, prebrojavanje ovaca do sitnih sati? Anksioznost se često manifestira kao nesanica. Misli o dnevnim događajima ili brigama za sutra mogu vas držati budnima. Dobra rutina prije spavanja može vam pomoći da smirite svoj um. Pokušajte isključiti ekrane sat vremena prije spavanja, prakticirajte vježbe dubokog disanja ili zapišite svoje misli u dnevnik kako biste razbistrili um. Stvaranje u okruženju koje je smirujuće također može napraviti veliku razliku.

JEDNOSTAVNO SE ČINI TEŠKO

Kad pomislite na pranje suđa ili odgovaranje na e-mailove čini vam se kao da se morate penjati na Mount Everest? Tjeskoba može čak i najjednostavnije zadatke učiniti nevjerovatno zastrašujućima. To se događa jer je vaš mozak već preopterećen brigama, zbog čega se teško usredotočite na rutinske aktivnosti. Izrada popisa obaveza i određivanje prioriteta zadataka može pomoći. Ponekad je samo započeti najteži dio. Razbijanje zadataka na manje dijelove kojima je lakše upravljati može učiniti da se čine manje napornim.

IZBJEGAVATE DRUŽENJA

Otkazivanje planova ili izbjegavanje društvenih okupljanja jer se osjećate nervozno ili nelagodno klasičan je znak tjeskobe. Socijalna anksioznost može vas učiniti pretjerano samosvjesnim i zabrinutim da ćete biti osuđivani. Terapija izloženosti, gdje se postupno izlažete društvenim situacijama, može pomoći u smanjenju tjeskobe tokom vremena. Počnite s malim, manje zastrašujućim okupljanjima i napredujte.

NAPETOST U RAMENIMA

Jeste li ikada primijetili da su vam ramena praktički zalijepljena za uši? Anksioznost se često manifestira fizički, što dovodi do napetosti mišića, glavobolje ili čak boli u čeljusti od stiskanja. Ovo je reakcija vašeg tijela borbe ili bijega u akciji, koja vas priprema da odgovorite na uočenu prijetnju. Redovna tjelovježba, istezanje i svjesnost poput joge ili meditacije mogu pomoći u oslobađanju ove nakupljene napetosti i smanjiti fizički stisak tjeskobe na vaše tijelo.

SVI VAM IDU NA ŽIVCE

Zapamtite, u redu je ponekad se osjećati tjeskobno. To je način na koji vam vaše tijelo govori da usporite i brinete se za sebe. Sljedeći put kada se uhvatite da radite jednu od ovih stvari, dajte si malo milosti i duboko udahnite. Osjećate se kao da vam svi i sve ide na živce? Anksioznost vas može učiniti razdražljivijima i sklonijima pucanju na najmanju provokaciju. To se događa jer je vaš nervni sistem u stanju pripravnosti, što otežava upravljanje stresom i frustracijom. Identificiranje okidača i prakticiranje tehnika upravljanja stresom može pomoći. Uzimanje redovnih pauza, vježbanje dubokog disanja i bavljenje aktivnostima u kojima uživate također mogu napraviti veliku razliku.