Od 1970-e izumrlo 60 posto divljih životinja

Bioraznolikost na Zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća prolazi kroz stalno, gotovo kataklizmičko uništenje. Od 1970. do 2014. ono je rezultiralo smanjenjem populacije divljih životinjskih vrsta za čak 60 posto, novi su podaci Svjetskoga fonda za zaštitu prirode (WWF).

Za potrebe izvještaja pod nazivom “Živi planet” (Living Planet Report), koji je WWF izradio u saradnji s Londonskim zoološkim društvom, stručnjaci su diljem svijeta pratili i prikupljali podatke o oko 4000 različitih vrsta ptica, riba, sisara, vodozemaca i gmazova.

Can nature bounce back from the devastating impact of human activity?

The Living Planet Report 2018 is out NOW #LPR2018 #NatureMatters https://t.co/k18ZWjlTnH pic.twitter.com/Skuqmwkphn

— WWF ? (@WWF) October 30, 2018

Direktor WWF-a Marko Lambertini je kazao kako očuvanje prirode treba shvatiti u puno širem kontekstu i ne svoditi ga samo na zaštitu ugroženih životinjskih vrsta, poput panda, tigrova ili kitova.

“Nema perspektive zdrave budućnosti za ljude koji žive na planetu s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim oceanima, uništenim tlom i opustošenim šumama, na planetu gotovo u potpunosti lišenom bioraznolikosti”, upozorio je Lambertini.

Nestanak faune evidentan je na cijelom planetu, a neki su njegovi dijelovi posebno ugroženi, poput naprimjer tropskog pojasa.

U prethodnom, desetom izvještaju “Živog planeta” evidentirano je smanjenje populacije divljih životinja za 58 posto. U ovogodišnjem naučnici upozoravaju na to da se stanje pogoršalo i da se populacija divljih životinja smanjila za 60 posto.

U posljednje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba zabilježeno je “zastrašujuće” smanjenje životinjske populacije od čak 89 posto, stoji u dokumentu.

U istom je razdoblju nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda, a na području Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka 31 posto.

 

View this post on Instagram

 

My entire @Sea_Legacy team was pushing through their tears and emotions while documenting this dying polar bear. It’s a soul-crushing scene that still haunts me, but I know we need to share both the beautiful and the heartbreaking if we are going to break down the walls of apathy. This is what starvation looks like. The muscles atrophy. No energy. It’s a slow, painful death. When scientists say polar bears will be extinct in the next 100 years, I think of the global population of 25,000 bears dying in this manner. There is no band aid solution. There was no saving this individual bear. People think that we can put platforms in the ocean or we can feed the odd starving bear. The simple truth is this—if the Earth continues to warm, we will lose bears and entire polar ecosystems. This large male bear was not old, and he certainly died within hours or days of this moment. But there are solutions. We must reduce our carbon footprint, eat the right food, stop cutting down our forests, and begin putting the Earth—our home—first. Please join us at @sea_legacy as we search for and implement solutions for the oceans and the animals that rely on them—including us humans. Thank you your support in keeping my @sea_legacy team in the field. With @CristinaMittermeier #turningthetide with @Sea_Legacy #bethechange #nature #naturelovers This video is exclusively managed by Caters News. To license or use in a commercial player please contact [email protected] or call +44 121 616 1100 / +1 646 380 1615”

A post shared by Paul Nicklen (@paulnicklen) on Dec 5, 2017 at 8:52am PST

Na smanjenje bioraznolikosti danas najviše utječu pretjerano iskorištavanje Zemljinih resursa te poljoprivreda. Oba su faktora posljedice povećanih potreba i potrošnje ljudi koji je nastanjuju.

Šta pridonosi ovim problemima?

Smanjenju divlje populacije pridonose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje i klimatske promjene.

Bioraznolikost je od temeljnog značaja za zdravlje ljudi, blagostanje, prehranu i sigurnost općenito. Kao i za stabilnost ekonomskih i političkih sustava diljem svijeta, stoji u izvješću WWF-a.

“Svijet bi trebao prihvatiti novi globalni sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, prema dogovoru o klimatskim promjenama u Parizu 2015.”, smatra Lambertini.

“Mi smo možda posljednja generacija koja može poduzeti konkretne korake i preokrenuti negativan trend. Razdoblje do 2020. godine predstavlja odlučujući trenutak u ljudskoj povijesti”, stoji u izvještaju.

Izvještaj The Living Planet objavljuje se svake dvije godine, a svrha mu je omogućiti pregled stanja životinjskog svijeta na Zemlji.