Oboren rekord: Juli najtopliji mjesec ikad registrovan na Zemlji

Juli je bio najtopliji mesec ikad registrovan na Zemlji, potvrdio je u utorak, 8. augusta, evropski servis Copernicus.

Prošli mjesec, obilježen vrućinama i požarima širom svijeta, bio je za 0,33 stepena Celzijusa topliji od mjeseca koji je do sada držao taj rekord, juli 2019. kada je dostignuta prosječna temperatura od 16,63 stepena Celzijusa, prenosi agencija France-Presse (AFP).

Temperatura je takođe bila za 0,72 stepena Celzijusa toplija od prosječne temperature (1991-2020) za mjesec juli, objavio je Copernicus u svom izvještaju.

Već 27. jula, nekoliko dana prije kraja mjeseca, naučnici su ocijenili da je vrlo vjerovatno da će juli 2023. godine biti najtopliji mjesec ikad registrovan na planeti, uključujući sva godišnja doba, podsjeća AFP.

Generalni sekretar UN Antonio Guterres rekao je tada da je čovječanstvo napustilo eru klimatskog zagrijavanja i ušlo u eru “svjetskog ključanja”.

Okeani takođe bilježe ovaj zabrinjavajući trend, sa izuzetno visokim temperaturama na površini od aprila i nezabilježenim do sada u julu.

Tako je apsolutni rekord dostignut 30. jula sa 20,96 stepeni Celzijusa, a za cijeli mjesec temperatura površine okeana bila je 0,51 stepen Celziusa viša od prosjeka za period od 1991. do 2020.

Promjene bez presedana

---

NASA: Ovaj mjesec bit će najtopliji u stotinama, ako ne i hiljadama godina. Biće sve gore

“Bilježimo nove rekorde, kako za svjetsku temperaturu vazduha tako i za površinu okeana u julu. Ti rekordi imaju katastrofalne posljedice za ljude i za planetu, izloženi sve češćim i intenzivnijim ekstremnim događajima”, rekla je Samantha Burgess, pomoćnica direktora evropskog servisa Copernicus govoreći o klimatskim promjenama.

Burgess je takođe rekla da je za sada 2023. godina treća najtoplija godina sa 0,43 stepena Celzijusa iznad nedavnog prosjeka, i da je prosječna svjetska temperatura u julu za 1,5 stepen Celzijusa iznad predindustrijske ere.

Ta cifra od 1,5 stepena Celzijusa je vrlo simbolična jer predstavlja najambiciozniji limit naznačen u Pariskom sporazumu iz 2015. godine za ograničenje zagrijavanja. Ipak granica navedena u tom sporazumu odnosi se na prosjeke tokom više godina, a ne samo jednog mjeseca.

“Iako je sve to samo privremeno to ukazuje na hitnost ostvarenja ambicioznih napora za smanjenje svjetskih emisija gasova sa efektom staklene bašte, koji su glavni uzrok tih rekordnih temperatura”, rekla je Samantha Burgess.

Copernicus je podsetio da se očekuje relativno topao kraj 2023. godine zbog razvoja fenomena El Ninjo, cikličkog fenomena iznad Pacifika koji ima efekat dodatnog zagrijavanja planete.

To bi, kako zaključuje AFP, značilo da postoji mogućnost za nova obaranja rekorda.