Nedostaje li vam vitamin D? Ovi znakovi i ljekarima znaju promaći

Ovaj vitamin može pomoći u smanjenju rizika od virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok se njegove niske koncentracije povezuju s malignim, kardiovaskularnim, autoimunim i neurološkim bolestima te kroničnim respiratornim bolestima, dijabetesom i hipertenzijom. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od covida.

I španski istraživači sa Univerziteta Cantabria u Santanderu upravo su objavili studiju koja je dodatno potvrdila da čak 82 posto hospitaliziranih pacijenta s koronavirusom ima nedostatak vitamina D.

Vitamin D, jedan od vitamina topivih u masti, poznat je i pod nazivom sunčani vitamin zato što ga naše tijelo, upravo zahvaljujući suncu, putem kože sintetizira i proizvodi. Drastična promjena načina života dovela je do toga da je manjak ovog vitamina dragocjenog za naše zdravlje danas češći nego nekad.

Nedostajte li vam ga? Ovo su znakovi koji mogu i doktorima promaknuti.

Česte infekcije

Vitamin D je od vitalnog značaja za zdravlje imunološkog sistema.

– Bez dovoljnih količina, naše imunološke stanice ne mogu reagirati na odgovarajući način, ostavljajući nas više osjetljivim na infekciju – kažu stručnjaci.

Vitamin D bitan je za funkciju dva bitna dijela imunološkog sistema, adaptivnog i urođenog imuniteta.

Prvi je onaj koji pamti viruse koje ste imali, kao na primjer vodene kozice – i osigurava vam da ih više ne dobijete. Urođeni je prisutan u mjestima kao što je unutar vašeg nosa i služi kao zaštita od svakodnevnih infekcija. Oba su bitna i kako bi funkcionirali potrebne su adekvatne razine vitamina.

Ako vam se čini da stalno imate neke infekcije ili vam treba vremena da ih prebolite, provjerite razinu vitamina. Naučnici trenutno proučavaju ulogu koju ima nedostatak vitamina D u povećanom riziku od raka, posebice raka debelog crijeva, dojke, raka gušterače i prostate.

Depresija – pogotovo zimi

Vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju zdrave razine serotonina u mozgu. On stimulira stvaranje neurotransmitera u mozgu koji su bitni za raspoloženje, a njihov nedostatak povezan je s depresijom.

Godine 2014. objavljena je studija u časopisu Medical Hypotheses, a u kojoj su stručnjaci razmotrili 100 naučnih radova o vitaminu D. Pronašli su specifičnu vezu između nedostatka vitamina D i sezonskog afektivnog poremećaja (oblik depresije koji se javlja u hladne i tmurne mjesece, odnosno tokom jeseni i zime).

Doslovno ste uvijek umorni

Vitamin D bitan je za pretvaranje hrane u energiju.

– Ako ste uvijek umorni, nedostatak ovog vitamina može značiti da ne asimilirate hranjive tvari iz hrane, a sposobnost vašeg tijela da proizvede energiju iz onog što pojedete je ugrožena zbog nedostatka vitamina D – kažu stručnjaci.

Ovaj vitamin, dodaju, bitan je za funkcioniranje i učinkovitost mitohondrija (energetske baterije stanica) unutar mišića. Dobra je vijest da se ovo stanje, uzimanjem suplemenata, može brzo popraviti.

Bolovi u zglobovima

Vitamin D je bitan za regulaciju razine kalcija i fosfata u tijelu te ima ključnu ulogu u funkcioniranju zglobova, mišića i zubi, a odgovarajuće razine smanjuju rizik od osteomalacije (omekšavanje i slabljenje kostiju) i osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi.

Jedna studija iz 2014. kaže da odrasle osobe s nedostatkom vitamina D imaju veću vjerovatnost da će razviti bolove u zglobovima kukovima i koljenima.

Slabost i bolovi u mišićima

Manjak vitamina D može uzrokovati smanjenje mišićne mase i mišićnog tkiva. Bol u mišićima često je prvi znak da vam nedostaje. Vitamin D ulazi u mišićne stanice i pojačava kontrakcije mišića, a što je od vitalnog značaja za izgradnju mišićne snage i kostiju kroz vježbanje.

Vitamin D naše tijelo može dobiti na tri načina: izlaganjem suncu, što potiče našu kožu na “proizvodnju” vitamina D (čak 80 posto dnevnih potreba), hranom koja ga sadrži i suplementima.

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza, mlijeka i žitarica.