Nedostaje li vam kreativnosti? Možda se ipak samo radi o nedostatku željeza?

Šta je kreativnost?

Jeste li razmišljali o tome kako se zapravo odvija mehanizam razmišljanja, koji je razlog da svi ne razmišljamo jednako i zašto djeca razmišljaju drugačije od odraslih? Da li biste bili uspješniji kada biste razmišljali kao djeca i šta je to što je toliko različito u načinu razmišljanja djece i odraslih?

Odgovor na sva ova pitanja leži u mehanizmu koji je, između ostalog, odgovoran i za tzv. divergentno razmišljanje, odnosno razmišljanje u više pravaca koje nazivamo – kreativnost.
Neki naučnici navode da je razlika između primata i čovjeka upravo u postojanju kreativnosti te da je upravo čovjekova sposobnost zamišljanja i stvaranja ideja ono što mu je kroz istoriju omogućilo razvoj i napredak. Kreativnost u osnovi podrazumijeva stvaranje originalnih ideja, a ono što je zanimljivo je da bi se upravo s povećanjem znanja trebala povećati i kreativnost, odnosno broj ideja.

No, zašto se onda u mnogih kreativnost s godinama smanjuje? I smanjuje li se zaista?

Da bi bili kreativni, moramo se naći u situaciji koja nam pruža mogućnost da stvorimo novu ideju. U svakodnevici djeteta takvih situacija ima mnoštvo, dok u odraslih rutina često preuzme većinu dana, a u trenutku u kojem bismo trebali biti kreativni vrlo često razmišljamo s ciljem da odgovor bude tačan, vodeći se postojećim idejama i rješenjima, odnosno zadanim pravilima. Kreativnost se, zapravo, ne smanjuje, već se smanjuje broj prilika da budemo kreativni. Dijete će brzo i lako izraditi igračku od obične kutije, osmisliti priču zamišljajući situaciju i likove te živjeti u trenutku mašte, bez opterećenja o hronologiji i tačnosti- upravo zato što je kreativnost igra bez pravila. Bez mašte, odnosno bez kreativnosti, dijete ne bi učilo munjevitom brzinom, a čovječanstvo danas ne bi bilo tu gdje jest.

Ima li prehrana veze s kreativnošću?

Kreativnost je djetetova najsnažnija osobina. Ona mu omogućava da spozna sebe i svijet oko sebe, a zadatak odraslih je omogućiti djeci da maštaju. Zdrav organizam može maštati, a zdravlje uveliko ovisi i o pravilnoj prehrani.Stoga je i nauka odlučila ispitati u kojoj mjeri su povezane određene hranjive tvari i kognitivni razvoj pa čak i kreativnost. Tako je u posljednjih 4 do 5 godina provedeno nekoliko istraživanja čiji je glavni cilj bio ispitati upravo povezanost željeza i kreativnosti.

Jedan od najčešćih nutritivnih deficita u svijetu je nedostatak željeza u organizmu, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da čak preko 35% djece ima nedovoljan unos željeza i njegov nedostatak u organizmu. Željezo ima nekoliko važnih funkcija u tijelu, gdje kao sastavni dio hemoglobina prenosi kisik u sve njegove stanicete tako dio enzima učestvuje u metabolizmu energije i proteina potrebnih za rast te razvoj djeteta. No, kad je riječ o kreativnosti, željezo ima posebnu funkciju i to upravo u mozgu. Ovaj mineral, naime,učestvuje u reakcijama tzv.dopaminergičkog sistema koji je odgovoran za tjelesnu aktivnost i apstraktno mišljenje, odnosno kreativnost. Tako jedokazano da ne samo anemija uzrokovana nedostatkom željeza, već i svaki manji nedostatak željeza u djetetovom organizmu može negativno djelovati na kognitivni razvoj, koncentraciju, pamćenje i konačno kreativnost.

Prehranom doprinesite razvoju potencijala kod djece!

Pravilna prehrana u dječjoj dobi ima puno složenije značenje jer, osim zdravlja, mora omogućiti djetetu pravilan rast i razvoj. Svakodnevni unos svega onoga što je potrebno djetetovom organizmu, i to u dovoljnim količinama, često nije moguć, a razlog tome je što djeca vrlo često nerado jedu namirnice bogate vitaminima i mineralima, posebno one bogate željezom poput crvenog mesa i zelenog lisnatog povrća. Ovome se treba priskočiti kreativno! Stoga se savjetuje da dječja prehrana u prvom redu bude kreativna i ono što je djeci nije tako slasno ponuditi u varijantama koje će im biti zanimljive i okusom prihvatljive te je ovo prilika upravo da i vi kao roditelji budete maštoviti. Kreativni recepti i jela su najbolji način da dijete prihvati nove namirnice i pruži priliku onima koje mu do sada baš i nisu bile ukusne. I mnoge države su bile kreativne i u cilju osiguravanja dovoljnog unosa željeza u dobi intenzivnog rasta i razvoja sugerirale su industriji prehrambenih proizvoda obogaćivanje djeci pristupačnih namirnica i time osiguravanje potrebnog unosa željeza i drugih mineralnih tvari.

Autor: Dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh., klinički nutricionist