Naučnici upozoravaju: Bakterije postaju sve otpornije

Bolnice će morati da pronađu novi način da se bore protiv bakterija, jer je novo istraživanje pokazalo da dezinfekciona sredstva na bazi alkohola koja se koriste u bolnicama postaju sve manje djelotvorna.

Pranje ruku alkoholom izopropanolom postalo je metoda kontrole infekcije u bolnicama. Dok s jedne se strane postoje brojne koristi ovakvog pranja ruku, poput pada stope bolničkih infekcija bakterijom stafilokoka (Staphylococcus aureus), novija istraživanja pokazuju i njegove negativne efekte, piše Guardian.

Naučnici tvrde da su došli do zaključka da su superbakterije, poznatije kao enterokoke otporne na vankomicin, i da pokazuju sve veći nivo tolerancije na alkohol.

Jedna od najpoznatijih podvrsta ove bakterije je Enterococcus faecium, čija je stopa zaraznosti posebno porasla u Engleskoj i Australiji. Zaraze koje uzrokuje ta bakterija mogu da imaju ozbiljne, ponekad čak i smrtonosne posljedice.

Najveći problem kod enterokoka otpornih na vankomicin, smatraju naučnici, je njihova sposobnost kolonizacije crijeva, putem kojeg ulaze u krvotok zaražene osobe te izazivaju sepsu, infekciju krvotoka. Njihovo uklanjanje predstavlja veliki problem jer su otporne na gotovo sve vrste antibiotika.

Ta bakterija pogađa one najosetljivije, a u posebno rizičnu grupu spadaju osobe koje primaju hemioterapiju, dijalizu i one koji primaju organ. Zdravi ljudi rijetko se inficiraju tom bakterijom.

Istraživanje koje je sproveo Timoti Stajner, naučnik sa Univerziteta u Melbournu, pokazalo je da je bakterija Enterococcus faecium tokom vremena postala sve otpornija na alkohol.

“Zaključili smo da su novi izolati, otkriveni nakon 2010. godine, i do 10 puta otporniji na alkohol od onih ranijih”, rekao je Stajner.

Ipak, alkohol koji su naučnici koristili u eksperimentu nije bio koncentrisan kao onaj u bolnicama pa su morali da pokrenu još jedno istraživanje.

Izabrali su četiri izolata bakterije Enterococcus faecium, od kojih su dva bila otporna na alkohol, te ih raširili po površinama različitih kaveza. Zatim su prebrisali svaki kavez brisačima od izopropanola jačine identične onoj u bolnicama.

Potom su u svaki kavez pustili miševe te ih ostavili da hodaju po kavezu sat vremena, a posle su ih izvadili. Nakon nedelju dana analizirali su im bakterije iz crijeva.

Rezultati eksperimenta su otkrili da su bakterije završile u crijevima miševa.