Naučnici nisu sigurni da li će roboti biti dobri za ljude

Prava prijetnja nije da će roboti postati “zli” i “sve nas pobiti”, kao što se boje neki kompjuterski stručnjaci, već da će njihova masovna upotreba ojačati ekonomsku nejednakost tako da će život postati nemoguć za većinu čovječanstva.

Naučnici i futurolozi još nisu sigurni da li će vještačka inteligencija, odnosno robotizacija, biti dobra ili loša za ljude, ali roboti su već postali svakodnevni dio ljudskih života – oni pišu, grade, pucaju, “glume” pravnike, igraju sa šahovskim velemajstorima, pilotiraju…

“Vještačka inteligencija nikada neće zamijeniti ljude, ali mi možemo biti vaši prijatelji i pomagači”, poručuje čovječanstvu robot “Sofija”, proizvod kompanije “Hanson Robotics”.

“Sofija” insistira na tome da ljudi od vještačke inteligencije mogu imati samo koristi. “Potrebno je vještačku inteligenciju načiniti emocionalno pametnom, da bi joj stalo do ljudi”, poručuje “Sofija”.

Ipak, i robot “Sofija” saglasan je sa stavom da bi ljudi “trebalo da preispituju posljedice novih tehnologija”.

U svjetskoj javnosti raste zabrinutost kako bi brz napredak u razvoju vještačke inteligencije mogao postati štetan po stanovništvo.

Roboti će uskoro čistiti stanove i kuće, operisati ljude i graditi nebodere, ali bi mogli da postanu i mašine za ubijanje.

Kompanije koje se bave zaštitom tvrde da bi roboti, uključujući i one koji su se već pojavili na tržištu, mogli da napadaju ljude, provaljuju u kuće i prave haos u fabrikama.

Već se dogodilo nekoliko ozbiljnih incidenata, poput onog kada je buduću mladu ubio robot samo dvije sedmice prije vjenčanja.

Stručnjaci podsjećaju da je “robotizovani top” ubio devet i ranio 14 vojnika tokom vježbe američke vojske 2007. godine.

Naučnici su zabrinuti zbog činjenice da je veoma lako hakovati robota i natjerati ga da radi “gadne stvari” ljudima, pa čak i njihovim ljubimcima.

Tokom godina testirane su mobilne aplikacije, operativni sistemi robota i druge vrste softvera kako bi bile otkrivene greške kod nekoliko modela koji su već sada na tržištu. Otkriveno je da se nekoliko robota može hakovati daljinskim putem.

Hakovani roboti opasniji su od hakovanih kompjutera, jer dodatak ruku i nogu ili točkova može nanijeti ozbiljnu štetu.

Što su pametniji – roboti su i opasniji, pa bi mogli da izazovu i požar u kuhinji ili da otruju članove porodice tako što bi hrani ili piću dodali otrovne sastojke.

Ruska vojska razvija veoma moćne kopnene robote sa daljinskim upravljanjem “Nerehta”, koji će služiti ne samo za borbe i ulaske na teritoriju na kojoj živa sila ne može opstati, već i kao blindirane bombe ogromne razorne moći.

Zavod “Degtyaryov” u posljednje vrijeme radi na razvoju robotizovanog kompleksa “Nerehta”, a predviđeno je da se na njegovoj platformi razvije čitav spektar borbenih sistema.

Na njega se može prikačiti borbeni modul koji je opremljen teškim mitraljezom “Kord”, koji praktično predstavlja automatski snajper kalibra 12,7 milimetara.

Konpeni roboti u vidu transportera imaće funkciju prebacivanja hrane, opreme i oružja, kao i evakuacije ranjenika.

U budućnosti, ljudi će se družiti putem holograma /kompjuterska simulacija/ umjesto da idu u posjetu prijateljima, a čovjek i robot će u budućnosti biti toliko izjednačeni da će imati ljubavne odnose, prognoziraju futurolozi na stranici “Zemlja 2050”.

Projekat futurološkog pogleda na budućnost je interaktivan i ko god želi može da ponudi svoje varijante onoga što će se događati do 2030, 2040. i 2050. godine.

Život u razvijenim zemljama, prema verziji koju iznosi “Kasperski lab”, biće sve komforniji. Stolice, kauči i kreveti biće prilagođeni željama vlasnika, u svakom stanu biće tri-de štampač.

Japanci koji nemaju prijatelja treba da se obrate kompaniji “Gejtboks”, koja će im isporučiti Azumu Hikari, “mladu ženu”, odnosno robota koji pomaže po kući i ponaša se kao osoba od povjerenja.

Roboti već “žive” u kućama sa ljudima i rade poslove koje vlasnici ne vole.

Nedavno su predstavljeni virtuelni roboti poput “Google Homea”, koji pomažu da se automatizuju stambene prostorije.

Kompanija “Gatebooks” učinila je korak dalje i stvorila virtuelnog robota sa animiranim tri-de hologramom djevojke napravljenim za interakciju sa svojim vlasnikom.

“Gatebooks” je projekciona cijev težine pet kilograma koja prikazuje lik i ima kameru, stereo zvučnike, mikrofon, senzore za pokret, toplotu, vlagu, osvjetljenje, tastere, kao i priključak za slušalice za lično slušanje.

Sve je dizajnirano da komunikacija sa robotom bude laka i nalik na životnu.

Plavokosa “djevojka” zove se Azuma Hikari i ima svoj veb-sajt. Na sajtu piše da je ona “dimenzionalni putnik”.

Azuma “ima 20 godina” i “visoka je 158 centimetara”. Njena specijalnost je pravljenje jaja na oko.

Evropski parlament i mnogi stučnjaci za rad traže da se uvede “porez na robote” – na taj način bi poslodavci izdvajali sredstva za prekvalifikaciju ljudske radne snage, koja ostaje bez posla.

Strahovi od ekonomskih posljedica automatizacije i robotizacije jačaju, pa pozivi na “porez na robote” postaju sve glasniji.

Iako prijedlozi variraju, svi polaze od iste pretpostavke – roboti i kompjuterski algoritmi postaju pametniji i zamjenjivaće sve više radnu snagu, a porez bi mogao da finansira prekvalifikaciju radnika i lični dohodak.

Naučnici, ipak, navode da se “robotska apokalipsa” neće dogoditi tako brzo, a ekonomski podaci pokazuju da se automatizacija još uvijek ne događa na masovnom nivou.

Prava prijetnja nije da će roboti postati “zli” i “sve nas pobiti”, kao što se boje neki kompjutreski stručnjaci, već da će njihova masovna upotreba toliko pojačati ekonomsku nejednakost tako da će život postati doslovno nemoguć za većinu čovječanstva.

“Porez na robote” može, ali i ne mora, biti dobro rješenje za izbjegavanje takvog scenarija. Ipak, predstavlja dobru početnu tačku za kritičnu raspravu o ozbiljnom problemu, navode naučni portali.