Naučnici dokazali: Pomicanje sata je beskorisno i štetno
Pomicanje sata za jedan sat unaprijed tokom ljetnih mjeseci, uobičajena praksa u Evropi i Sjevernoj Americi, može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica, tvrde naučnici.
Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi duže trajanje dana tokom šest mjeseci od konca marta do konca oktobra.
Međutim, naučna su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. marta vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.
Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.
Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom naučnom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto duže zatvorske kazne, nego u sedmici prije ili u sedmici poslije.
Nuačnici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.
“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak”, istaknuo je Amneet Sandhu sa Univerziteta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. oktobra, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da duže trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.
Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Evropi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.
No, studije su dosad uglavnom pokazale da promjena računanja vremena ne donosi i značajnije uštede električne energije.
