Najezda krpelja: Kako bezbjedno ukloniti napasnika
U proteklih sedam mjeseci u prijemnu ambulantu Klinike za infektivne bolesti UKC RS javilo se ukupno 217 osoba zbog uboda krpelja, što je za 45 slučajeva više nego tokom cijele prošle godine.
Iz godine u godinu u porastu je i broj pacijenata liječenih od lajmske bolesti, koju izaziva bakterija Borrelia burgdorferi, a koja se na čovjeka prenosi ubodom krpelja. Tako je 2014. bolnički liječeno devet, godinu kasnije 16, a tokom 2016. godine 21 pacijent, koji je imao kliničku i serološku potvrdu infekcije.
Prema riječima infektologa Tatjane Roganović, u slučaju pronalaska krpelja na tijelu odmah ga treba adekvatno ukloniti od strane stručne osobe, piše Srpskainfo.
– Važno je da krpelj bude uklonjen u roku prvih 12-24 sata, prilikom čega se ne smiju se koristiti eterična ili uljana sredstva za natapanje insekata. Pincetom se krpelj uhvati nježno, ali čvrsto za rilicu, blizu “glave”, što je moguće bliže koži i lagano povlači uz liniju kože. Potom se bez naglih trzaja lučnim pokretom naviše povuče pinceta od kože. Nakon toga, pacijent treba da mjesto uboda posmatra narednih mjesec dana i da se u slučaju pojave lokalnog crvenila koje se širi, ili nekih drugih simptoma rane infekcije, odmah javi ljekaru – kaže Roganovićeva.
Dodaje da je rano prepoznavanje bolesti važno zbog adekvatnog i pravovremenog liječenja ranih manifestacija i sprečavanja recidiva i progresije bolesti koja bi mogla dovesti do manjeg ili većeg stepena funkcionalnih oštećenja i invaliditeta.
– Smrtni ishod od lajmske bolesti je rijedak i kod nas do sada nije zabilježen – ističe Roganovićeva.
U Institutu za javno zdravstvo RS objašnjavaju da ova bolest zahvata prvenstveno kožu, a potom srce, zglobove i centralni nervni sistem.
– Ako se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko nedjelja razvija se drugi stadijum sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima. Ako se bolest ni tada ne liječi, nakon više mjeseci ili godina ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim ispadima, promjenama na zglobovima i koži – kažu u ovom institutu.
U većem riziku za obolijevanje od lajmske bolesti su osobe koje su profesionalno vezane za prirodu – šumari, lovočuvari, poljoprivredni radnici, ali i sve osobe koje iz bilo kojeg razloga borave u prirodi.
U banjalučkom Domu zdravlja ističu da krpelj zabada svoje rilce i glavu u tijelo čovjeka, sisa mu krv i na taj način raste.
– Savjetujemo građane da se jave svom porodičnom ljekaru da odstrani krpelja u cjelini, jer mogu nastati komplikacije, ako u koži ostane glava i rilca krpelja. Ujed krpelja zaraženog boreliom može da izazove lajmsku groznicu. Ispuštajući svoj neurotoksin u krv čovjeka, krpelj može da uzrokuje zapaljenje moždanih ovojnica i nerava – kažu u ovom domu zdravlja.
