Možemo li zaista umrijeti od straha?

Kad se nađemo u opasnoj situaciji, strah je sasvim normalna reakcija. Može li nešto tako uobičajeno imati drastične posljedice?

Doktor Robert Glatter, ljekar opšte prakse u bolnici „Lenox Hill“ uNew Yorku kaže da je smrtni ishod u ovakvim slučajevima veoma izvjestan.

Kada se ljudi mnogo uplaše, mogu da reaguju na dva načina: bjekstvom ili borbom. Ova reakcija je zasnovana na povećavanju adrenalina u ranom ljudskom ponašanju u trenucima kada su naši preci nailazili na zvijeri ili druge protivnike, ističe doktor Robert Glatter.

Nalet adrenalina je nevoljna djelatnost koju kontroliše na autonomni nervni sistem. Kada se osoba suoči s dilemom „boriti se ili pobjeći“, srce se ubrzava, zjenice se šire, a krv brže protiče mišićnim tkivom.

Nažalost, kako ističe doktor Glatter, povišen nivo adrenalina može ozbiljno naškoditi srcu.

Kada se adrenalin luči u tijelu, on izaziva kalcijum koji otvara razne kanale u srcu. Kalcijum veoma brzo dolazi u srčane ćelije, što izaziva jaču kontrakciju mišića. U suštini, velika količina kalcijuma se uliva u srce, što ne dozvoljava srčanim mišićima da se odmore.

Preplašena osoba može dobiti posebnu vrstu aritmije, koja se naziva ventrikularna fibrilacija i predstavlja nesinhronizovano grčenje mišića srčanih komora koje odstupa od normalnog ritma, kaže doktor Glatter.

Najzad, ovo dovodi do drastičnog pada krvnog pritiska, zbog čega osoba može izgubiti svijest.

Strašan događaj, kao što je prijetnja vatrenim oružjem ili jeziva i neumjesna šala može biti okidač ovakve reakcije koja će strašnu situaciju pretvoriti u smrtonosnu.

Kako navodi doktor Glatter, ovo se može desiti i potpuno zdravim ljudima, premda su oni koji pate od bilo kakvih srčanih bolesti podložniji.

Međutim, strah nije jedini okidač ovakve smrtonosne reakcije. Bilo koja jaka emocija može prouzrokovati ovakve posljedice. Visoki nivo adrenalina u krvi može dovesti do smrti i tokom seksualnog odnosa, religioznog zanosa ili napete sportske utakmice. Reakciju „boriti se ili pobjeći“ mogu izazvati i snažni zvukovi kao što je prasak ili čak i strašan miris.

Kao primjer, doktor Glatter navodi sljedeće: „Jednom je u Urgentni centar stigao i mladić koji je patio od jakog bola u grudima nakon što je otvorio vrata svog komšije. U početku niko nije mislio da se radi o nečemu ozbiljnom, ali ovaj čovjek je zapravo imao srčani udar. Ipak, bio je veoma mlad i ranije nije imao nikakve probleme sa srcem.“

Međutim, kako je ova reakcija nevoljna, ljudi mogu pokušati da je ukrote praktikovanjem joge i meditacije, navodi doktor Glatter.