Misterija čamca za spašavanje na kraju svijeta

Najudaljeniji otok na svijetu, gotovo 2.000 kilometara od najbližeg kopna okovan je ledom, cijele godine. Otok Bouvet nema pristanište, nema stabla ni životinja, ali i zato decenijama skriva jednu veliku tajnu.

Naime, jednog dana sredinom šezdesetih godina južnoafrički mornari pronašli su jedan čamac za spašavanje na otoku Bouvet. Niko nije znao kako se čamac za spašavanje našao na nenaseljenom otoku 1.700 kilometara udaljenom od obale Antarktike i oko 2.200 kilometara od najbližeg naselja.

Tipične vremenske prilike Usprkos svemu tome, otok ima iznimno zanimljivu povijest, a kako je najbliži Južnoafričkoj republici, oni su htjeli postaviti meteorološku stanicu. Na putu im se ispriječilo tipično negostoljubivo vrijeme južnog Atlantika i nedostatak prostora gdje bi postavili instrumente.

Posljednji put su obišli otok 1955. godine i zaključili da ne mogu izvršiti svoju namjeru. Tri godine kasnije je američki ledolomac obišao otok i vidjeli su da je u međuvremenu došlo do vulkanske erupcije i da je otok narastao za nekoliko stotina metara.

Tek 1964. godine su Južnoafrikanci odlučili se na novi posjet Bouvetovu otoku. Tada počinje misterij. U maloj laguni, jedinom pristaništu na otoku nastalom nakon vulkanske erupcije, otkrili su jedan čamac za spašavanje. Napola potopljen, ali još uvijek plutajući čamac. Kako je to zapisao jedan od časnika južnoafričke misije Allan Crawford: “Kakva drama, pitali smo se, je povezana s ovim tajanstvenim otkrićem. Nije bilo nikakvih oznaka države ili proizvođača. Stotinjak metara dalje na stijenama pronašli smo veliku bačvu i par vesala.

Bili smo uvjereni da su preživjeli s nekog brodoloma pristali na otoku, ali u kratkoj potrazi nismo pronašli preživjele”. Sherlock Holmes se ne bi postidio Misterij je bio gotovo nevjerovatan, a vjerovatno ga se čak ni Sherlock Holmes ne bi postidio, piše historičar Mike Dash. Crawford je bio uvjeren da je čamac bio s nekog većeg broda, možda čak i kitolovca.

Tu nastaju problemi. Trgovačke rute prolaze hiljadama kilometara dalje, ali čak i ako je to bio čamac za spašavanje kako je završio tamo? Čamac nije imao čak ni tragove jarbola i jedara ili motora, a pronađena vesla nisu bila dovoljna za prelaženje nekoliko stotina metara do usidrenog Crawfordovog broda, kamoli za tisuće kilometara do najbližih trgovačkih ruta ili najbliže obale.

Do ostrva Buvet dolazi samo oni koji jako dobro znaju kamo idu. Možda i najjezivije u svemu tome je pitanje što se dogodilo s posadom čamca. Špekulacije amatera decenijama su brojni istraživači i amaterski detektivi spekulisali o sudbini preživjelih, njihovog broda i zašto su se našli tamo. Najviše ljudi bilo je uvjereno da su čamac ostavili preživjeli s nekog brodoloma.

Zato je Crawford pronašao samo jedan par vesala, a i mala količina opreme otkrivena na obali daje određenu težinu o teoriji preživjelih očajnika.

Duboko u sovjetskim arhivima bilo je zakopano rješenje čitavog misterija. Naime, 1958. godine su sovjetske vlasti poslale flotu kitolovaca i među njima bio je istraživački brod Slava-9. Krajem novembra 1958. godine nekoliko mornara je pristalo uz otok, ali naglo pogoršanje vremena spriječilo je njihov odlazak. Tri dana su ostali zatočeni na otoku bez ikakvih zaliha dok ih nije spasio helikopter jednog od kitolovaca iz flote.

Tako je razriješen misterij čamca na kraju svijeta i objašnjenje je bilo dosta obično, ako se uzmu u obzir sve teorije koje su se pojavile u godinama nakon njegova pronalaska.