Mali muzej čuva historiju Bosne i Hercegovine (FOTO)

Autentične replike stećka iz Radmlje, čuvenog Sebilja, trodimenzionalno porodično stablo dinastije Kotromanića, bosanska soba, slike bh. gradova iz ranijeg perioda… Sve se to može pronaći u Malom muzeju Bosne i Hercegovine, u blizini Aleje ambasadora u Sarajevu.

Dugogodišnju historiju Bosne već devet godina na jedno mjesto skuplja Džemo Šurković. Ne radi to radi profita nego iz ljubavi i želje da bh. građanima, ali i turistima koji dolaze u Sarajevo pokaže bogatu i dugu bosansku historiju.

Kada se gleda izvana izgleda kao jedan sasvim običan objekat, međutim, već kada otvarate velika drvena vrata kao da ulazite u neki novi svijet. Svijet koji je postojao prije mnogo stoljeća, a koji autentičnim replikama priča priče iz davnina.

Ekipu Anadolu Agency (AA) na vratima je dočekao domaćin Šurković, osnivač i autor ovog remek djela. Objašnjava nam eksponat po eksponat. Svaki ima svoju priču, od ideje do načina kako je došao do elemenata za realizaciju te ideje. Sve je ručni rad. U svaki eksponat uloženo je mnogo truda i vremena.

Predstavljanje bosanske historije

Sa jedne strane stablo dinastije Kotromanića i slike kraljeva i kraljica, a sa druge Sebilj, mladić i djevojka, Povelja Kulina bana, Ahdnama i bosanska soba. Tu su i crno-bijele fotografije starih bh. gradova kao i kolaž sakralnih sarajevskih objekata poput Careve džamije, katoličke katedrale, jevrejske sinagoge i Saborne crkve.

Na petsto kvadratnih metara prikazan je jedan dio bogate i duge bosanske historije. Ideja o osnivanju Muzeja rodila se prije skoro deset godina sa idejom o pravljenju Aleje ambasadora od Bentbaše do Darive.

“Ideja je bila da ambasadori koji dođu, nisam znao koliko i šta zanju o Bosni, dođu u ovakav objekat kroz koji će proći i gdje će vidjeti da je historija Bosne mnogo duža od Dejtonskog sporazuma. Došlo mi je da kažem da Bosna nije Dayton nego deveti, deseti vijek…”, rekao je Šurković u razgovoru za Anadolu Agency.

Ideja je bila da se bosanska historija prikaže tim ljudima, ali i bh. građanima, koji očito, prema njegovim riječima, vrlo malo znaju o Bosni.

“Tada sam razmišljao šta sve prikazati. Ono što je najstarije od pisanih zapisa o Bosni, od Povelje Kulina bana, pisma bosančice, bosanskog novca, dinastije Kotromanića, jedne od najdužih u Evropi, trajala je neprekidno 450 godina do dolaska Otomnskog carstva. Prikazao je hronološki život, nastanak i trajanje Bosne. Sve je ručni rad. Ne znam koliko ću živjeti, ali mislim da neću završiti ovaj objekat. Ovo nije rađeno da bi ja profitirao”, rekao je Šurković.

Postoji zid u Muzeju koji je, kako je kazao, praktično rodni list države BiH.

“Bosna je zemlja koja je imala svoju teritoriju, zakone, kraljeve, dvorce, svoje pismo i novac. Sve što karakteriše jednu državu. Zatim smo uzeli i repliku stećka Radimlja kod Stoca, koji karakteriše otvorena ruka, znači dobrodošlica”, ispričao je Šurković.

Tokom devet godina išli su u razradu i drugih dokumenata, onako kako su im finansije dopuštale.

“Ovaj objekat nije nastao za 15 dana, godinu…Već devet godina radimo ovdje i pokušavamo utopiti sve to u jedan sklad, bosansku priču. Pored stećka je stara bosanska kuća ćerpićara. Pored toga smo napravili i Principov most odnosno Latinsku ćupriju, a ispod nje Miljacku koja teče, simbol života i neprekidnosti”, pojasnio je Šurković.

Na gornjem dijelu u Muzeju nalazi se Povelja Kulina bana iz 1189. godine.

Muzej govori o zajedništvu, historiji koja je stvarna

“Radili smo je na pergamentu, uvećanu 20 puta. Praktično, to je prvi trgovinski sporazum sa Dubrovačkom Republikom. Prema ‘bosanskoj sobi’ ima još jedan dokument Ahdnama iz 1463. godine. Pored svega ovoga, u Muzeju imamo i Sebilj, a pored njega je multikulturna slika. U jednom krugu smo napravili sve sakralne objekte što karakterišu Sarajevo – od Careve džamije, katoličke katedrale, pravoslavne crkve i jevrejske sinagoge”, rekao je Šurković.

Pored Sebilja, pojasnio je, nalazi se djevojka u staroj pravoslavnoj nošnji koja sipa vodu u ibrik, a pored nje momak u bošnjačkoj nošnji.

“Znači, sve to govori o zajedništvu, historiji koja je stvarna. Ovaj objekat karakteriše to da svi mogu naći sebe i jedinstvenu historiju, nije retuširana”, kazao je Šurković.

Smatra da je riječ o objektu koji se ne može adaptirati nego samo nadograđivati sa novim elementima, historijskim činjenicama.

“Mislim napraviti jednu grupu ljudi koja će sve ovo pratiti i praviti programske šeme. Objekat gdje može biti i veče poezije, promocija knjige, pozorišna predstava, znači, mjesto kulture, tradicije i napretka. Na zidu imamo Kotromaniće koji su ovu državu pravili mačem, a sada je na mladima da je prave pameću”, poručio je Šurković.

Plan je da napravi još neke eksponate poput kraljice Katarine, ali i da objekat proširi i vani gdje će svaki šetač koji prođe tim dijelom puta imati priliku da vidi historiju Bosne.

Šurković je mišljenja da ni mladi kao ni starije generacije ne znaju dovoljno o historiji Bosne. Besplatan će biti ulaz u Muzej za sve bh. građane, škole, fakultete…