WWF Adria
Maglaj domaćin Konferenciji za zaštitu prirode BiH
Procjena je da se oko 30% endemične flore Balkana, odnosno oko 1.800 vrsta, nalazi upravo na području Bosne i Hercegovine
U organizaciji WWF Adria (World Wide Fund for Nature) u BiH, Udruženja građana Fojničani Maglaj i Koalicije za zaštitu prirode Zeničko-dobojskog kantona, uz podršku Centra za promociju civilnog društva i Švedske, 21.7.2022. godine u Maglaju se održava Konferencija „(Ne)zaštićena područja prirode BiH“.
Ova Konferencija okuplja različite inicijative za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini koje imaju zajednički cilj, povećanje broja i površine zaštićenih područja kao i unapređenje upravljanja istima. Konkretno, radi se o inicijativama koje bi trebale doprinijeti zaštiti prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH, te grada Doboja i općina Teslić i Petrovo u Republici Srpskoj. U smislu unapređenja upravljanja u Zeničko-dobojskom kantonu, aktualna je i inicijativa za osnivanje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prirode po uzoru na dobre prakse Kantona Sarajevo.
Procjena je da se oko 30% endemične flore Balkana, odnosno oko 1.800 vrsta, nalazi upravo na području Bosne i Hercegovine. No, iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe, Bosna i Hercegovina s oko 3% ima najmanji postotak zaštićene teritorije ne samo u Europi već i u svjetskim razmjerima. Stanje u Zeničko-dobojskom kantonu je čak i puno gore.
Trenutno jedino zaštićeno područje Spomenik prirode Tajan zauzima nepunih 1.5% površine Kantona. Nasuprot tome, šume i šumsko zemljište zauzimaju blizu 65 % površine Kantona što jasno ukazuje na katastrofalan nesrazmjer prirodnih vrijednosti koje posjedujemo u odnosu na one koje smo zaštitili. Istovremeno, u svijetu je trenutno zaštićeno 14,87% ukupne kopnene i 7,27% morske površine Zemlje. Navedeni postotci su u Europi mnogo viši, kao na primjer: Albanija – 18.59%, Rumunjska – 24.52%, Njemačka – 37.8%, Hrvatska – 38.36%; Slovenija 40.36% a Bugarska čak 41.04%.
Nažalost, priroda Bosne i Hercegovine ne samo da nije zaštićena nego je i dodatno izložena destruktivnim djelovanju i negativnom utjecaju čovjeka čime se direktno ugrožavaju izvorišta vode (i zraka), biljna i životinjska staništa, flora, fauna, prirodno i kulturno naslijeđe. Na prirodu se gleda kao na resurs a ne kao na vrijednost i potencijal za razvoj djelatnosti koje bi doživjele afirmaciju i napredak stavljanjem područja pod odgovarajuću zaštitu, sukladno međunarodnim standardima i zakonima o zaštiti prirode. Zaštićena područja prirode otvaraju niz mogućnosti za lokalni privredni razvoj i otvaraju sasvim novi prostor za korištenje europskih fondova. Štoviše, pitanja zaštite prirode i životne sredine, spadaju u jedno od najznačajnijih i najsloženijih poglavlja u pristupnim pregovorima Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. No, da bismo ta prirodna bogatstva koristili na održivi način, ona se najprije moraju zaštititi od neodgovornog djelovanja čovjeka, ali i klimatskih promjena, koje sve više uzimaju maha.
Organizacije civilnog društva, sudionice ove Konferencije, već su realizirale brojne aktivnosti koje bi trebale doprinijeti zaštiti novih područja prirode u Zeničko-dobojskom kantonu, kao što su Babina-Tvrkovac u Zenici, Matinski vis u Maglaju i Žepču, Mokra Megara u Maglaju, Orlja u Olovu, Zvijezda u Varešu, Trstionica i Bistrik u Kaknju… Osim toga, skup u Maglaju snažno promovira i međuentitetsku suradnju je će sudjelovati i udruženja iz Republike Srpske koja se zalažu za proglašenje planine Ozren u nacionalni park, te zaštiti područja prirode u općini Teslić.
U sklopu Konferencije bit će upriličena i završna svečanost projekta Eko HUB Maglaj, koji je realiziralo UG Fojničani Maglaj također uz podršku Centra za promociju civilnog društva i Švedske. Niz ekoloških akcija u sklopu ovog projekta značajno je doprinio unaprjeđenju životne sredine, zaštite prirode i osobito umrežavanju ekoloških aktivista u općinama Maglaj, Žepče, Zavidovići i Usora. Rezultat toga umrežavanja upravo i jesu nove inicijative za zaštitu prirode koje će putem ovakvih događaja biti javno prezentirane svim zainteresiranim građanima u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.