Tolerancija na vrućinu
Koja temperatura je previsoka za ljude? Naučnici otkrili kritičnu gornju granicu
Ove sedmice je objavljeno da je Zemlja upravo dosegla najviše prosječne globalne temperature otkad postoje mjerenja. Taj rekord srušen je dva puta u tri dana, što je poprilično ambiciozno
Koja temperatura je previsoka za ljude? To pitanje dobilo je svoj odgovor u nedavnom izvještaju profesora Lewisa Halseya i njegovog tima sa univerziteta u Roehamptonu u Velikoj Britaniji.
Svojim istraživanjem tim je došao do kritične gornje granice, javlja IFL Science, prenosi N1.
Tačka u kojoj stvari postaju opasne kada govorimo do ljudskoj toleranciji vrućine nalazi se na 40 do 50 stupeni Celzijusa. Glavni razlog za tu granicu je stopa metabolizma u mirovanju koja, kako su otkrili Halsey i njegovi kolege, može biti viša kada su ljudi izloženi vrlo vrućim uvjetima.
“Mnogo posla je već obavljeno po pitanju spektra temperatura na kojima različite životinjske vrste žive po pitanju minimalne stope metabolizma u mirovanju i samim time niske potrošnje energije,” otkrio je Halsey u izjavi. “Zanimljivo je da postoji mnogo manje informacija na tu temu što se tiče ljudi.
Shvaćanje koje temperature su previsoke za ljude ključno je za osiguravanje sigurnih radnih uslova, a to će vjerovatno postati teže u budućnosti, pošto je ove sedmice objavljeno da je Zemlja upravo dosegla najviše prosječne globalne temperature otkad postoje mjerenja. Taj rekord srušen je dva puta u tri dana, što je poprilično ambiciozno.
Globalna temperatura dosegla je prosječnih 17.18 stupeni Celzijusa, što ne zvuči tako strašno, no prethodni rekord iznosio je 17.01 stupeni, a to je trend koji niko ne želi vidjeti. Stvarnost iza tih statistika je sljedeća: temperature su značajno skočile u regijama na jugu SAD-a i u Kini, a na sjeveru Afrike dosegle su 50 stepeni Celzijusa, a upravo to je trenutak, kažu Halsey i njegovi kolege, gdje nastaju problemi.
Moguće je da će se situacija još pogoršati.
“Izgledno je da će juli biti najtopliji u istoriji, a ovo ‘u istoriji’ znači od perioda od prije nekih 120.000 godina,” kaže dr. Karsten Haustein, istraživač atmosferske radijacije na univerzitetu Leipzig.
Traju dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatilo zašto više temperature mogu rezultirati porastom potrošnje metaboličke energije, no Halsey i njegov tim također će istražiti kako uslovi iznad gornje kritične granice mogu utjecati na zdravlje srca u različitim dobnim grupama i fizičkom formom.
“Otkrili smo značajne promjene u reakciji funkcije srca na toplinu u različitim kategorijama ljudi, a posljednja u nizu je razlika u spolu,” kaže on. “U prosjeku, muškarci i žene pokazuju neke ključne razlike u reakciji kardiovaskularnog sistema na toplinu.”
“Ovo istraživanje daje nam ključno znanje o tome kako reagiramo na okolinu koja nije optimalna i koliko se pojam ‘optimalnog’ razlikuje između ljudi s različitim karakteristikama,” dodaje.
