Kod Novog Pazara pronađeno zajedničko groblje hrišćana i muslimana

U blizini Petrove crkve u Novom Pazaru arheolozi su pronašli groblje iz srednjeg vijeka u kojem su se, na osnovu prvih nalaza, ukopavali hrišćani i muslimani. Dosadašnja arheološka istraživanja pokazala su da je ovo važno nalazište i prvi primjer u ovom dijelu Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema riječima arheologa iz muzeja “Ras” u Novom Pazaru iz Arheološkog instituta u Beogradu, koji rukovode arheološkim istraživanjima na ovom mjestu, po prvi put se na ovom području, za taj period, konstatuje i specifičan način obilježavanja grobnih mjesta, na taj način što bi se postavljanjem kamena i ljepšom kamenom pločom na mjesto glave i nogu umrlog obilježavalo grobno mjesto.

Arheolozi angažovani na ovom istraživanju, koje kroz projekat podržava Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, smatraju da “ili istraživači nisu još uvijek registrovali takav način obilježavanja grobnih mjesta ili njihovi rezultati nisu publikovani i stručnoj javnosti poznati”. Pema njihovim procjenama, a na osnovu arheoloških nalaza koji su pronađeni u samim grobovima i oko njih, ova nekropola bi mogla da se smjesti u perod od 14. do 18. vijeka.

Vladan Vodosavljević, arheolog muzeja “Ras” u Novom Pazaru kaže da se na osnovu orijentacije grobnih mjesta na lokalitetu “Dublje iznad kuće” može zaključiti i dati interpretacija da se pored hrišćanskog, u istom groblju, sahranjivalo i muslimansko stanovništvo.

“Pronašli smo nekoliko grobova čija je orjentacija suprotna od ostalih. Ovi skeleti su orijentisani u pravcu jugoistok-sjeverozapad i to nas je navelo na zaključak da pomislimo da se u ovom groblju sahranjivalo i stanovništvo koje je primilo islam. To će, sa sigurnošću, DNK analize moći da potvrde, da je neko naselje postojalo i da je stanovništvo u jednom trenutku primilo islam i da su nastavili da se sahranjuju gde su se sahranjivali i njihovi preci”, rekao je Vidosavljević ističući da na osnovu dosadašnjih arheoloških istraživanja nije poznato da se ovakvo nešto javlja na ostalim grobljima.

Na nekropoli je istraženo više od 120 grobnih mjesta i nije bilo velikog broja arheoloških nalaza. Do sada su pronađeni novčići, metalne halke, prstenje, cijela keramička posuda, dugmad sa odjeće, fragmentovani nadgrobni spomenici, jednostavno dekorisane horizontalne nadgrobne ploče, dvije vertikalne ploče: na jednoj je krst, a na drugoj ljudska predstava.

Govoreći o antropološkom značaju lokaliteta Uglješa Vojvodića iz Arheološkog instituta u Beogradu smatra da je ovaj lokalitet važan zbog toga što pruža neke nove podatke o populaciji koja je živjela na ovom prostoru, kao i po podacima koje ne pružaju historijski izvori.

“Ono što nam pružaju srednjevjekovne povelje i turski defteri ne svjedoče o postojanju ovakvih grobalja, a ono nam govori o tome da se u blizini nalazilo neko veliko naselje. Postojanje nekoliko nekropola na ovom mjestu govori da je ovaj prostor između 14. i 18. vijeka bio jako živ i da je postojala brojna populacija”, objašnjava Vojvodić.

Kako dodaje, nakon što skeleti budu ispitani na Arheološkom institutu u Beogradu doći će se do antropoloških podataka o tome kako su ljudi u to vrijeme živjeli na ovom prostoru, koje su im bile navike, prosječnu starost, tjelesnu visinu, da li su umirali prirodnom smrću ili od bolesti i slično.

Vojvodić ukazuje i da je za ovaj lokalitet karakteristično što su, prilikom sahranjivanja umrlog, u cilju zaštite tijela pokajnika preko stavljali dasku. Takođe, u jednom grobu je još prošle godine, u karličnom dijelu jednog skeleta pronađeno, kako se za sada smatra, žito što predstavlja vrstu obreda u vezi sa sahranom.

“To je svakako jedan fenomen sa kojim bi trebalo da se bave kolege etnolozi i arheolozi i da dođemo do zajedničkog zaključka. To nam do sada nije bilo uobičajeno i poznato”, konstatira Vojvodić.

On dodaje da u cilju istraživanja na ovom prostoru pokušavaju da uključe što više stručnjaka iz različitih ustanova, kao i onih izvan Srbije koji bi se zainteresovali za ovaj prostor.

Na iskopavanjima su angažovani studenti arheologije Filozofskog fakulteta u Beogradu i zemalja regije, a zbog pijeteta prema umrlima posmrtni ostaci sa ove nekropole će, nakon analiza u Arheološkom institutu u Beogradu, biti vraćeni na mjesta gdje su pronađeni.

Lokalitet s nekropolom je otkriven se slučajno. 2011. godine tokom izgradnje lokalnog puta od Petrove crkve do novog pravoslavnog groblja u Novom Pazaru.