Kako su se obogatili Rockefelleri
Milijarder, bankar i filantrop David Rockefeller preminuo je u 102. godini života, mirno u snu u svom domu u Pokantiko Hilsu, saopćila je jučer njegova porodica.
David je najmlađi od šestoro djece Johna D. Rockefellera, osnivača velike imperije, koji je ravno prije 100 godina zvanično postao prvi milijarder na svijetu.
Davidov otac John D. Rockefeller, prema sopstvenomm priznanju bio je pobožan i vjerovao je da mu je Bog dao novac zato jer je uvijek davao 10 posto Crkvi.
Davidov otac John D. Rockefeller, osnivač slavne dinastije bogataša u svom dugom i burnom životu, nije se štedio. Još od malih nogu naporno je radio. Deset godina prije smrti napisao je sljedeće riječi u kojima je sažeo svoj život.
– Rano sam naučio raditi, kao i igrati se, Moj život je jedan dugi, sretni praznik. Pun posla i pun igre. Prestao sam se brinuti na putu i Bog je bio dobar prema meni svaki dan – kazao je osnivač dinastije koju Amerikanci smatraju svojim plemićima i koja je svoje bogatstvo stekla u naftnoj industriji.
John D. Rockefeller osnivač je naftne kompanije Standard Oil Company, rodio se u siromašnoj porodici kao drugo od šestero djece. Njegova porodica vuče korijene od francuske porodice Roquefeuil. Oni su kao protestanti pobjegli iz Francuske, naselili se u Njemačkoj i germanizirali prezime prvo u Rockenfeller, a zatim u Rockefeller, te su iz Njemačke došli u državu New York.
Otac bigamist i nadriljekar
Davidov djed William poznat kao “Devil Bill”, prvotno drvosječa a, zatim trgovački putnik sebe je opisivao kao “travara” i prodavao je eliksire, a majka mu je bila domaćica i jako pobožna baptistkinja koja se borila za golo preživljavanje cijele porodice, budući da joj je suprug često bio odsutan na duže vrijeme. Morala se nositi i sa dvostrukim životom svog muža jer je otac budućeg milijardera bio bigamist.
Djecu pa tako i Johna odgojila je da budu ozbiljni, radišni i pobožni. John je još kao dijete pomagao majci u kućnim poslovima i zarađivao dodatni novac prodajom povrća i slatkiša, uzgajanjem purana te posuđivanjem malih svota novca siromašnim komšijama uz kamatu.
Porodica se često selila, ali nesređeni život nije utjecao da školovanje i uspjeh mladog Rockfellera. Bio je odličan u raspravama, a i precizno se izražavao te je vrlo rano pokazao talenat za brojeve i računovodstvo.
Sa 16 godina John je dobio svoj prvi posao, kao pomoćni knjigovođa, s platom od 50 centa na dan. Od početka je davao oko 6 posto svojih prihoda u dobrotvorne svrhe, a s 20 godina povećao je to na 10 posto i tako se nastavio ponašati i ostatak života. Ušao je s partnerima u posao trgovine na veliko i svake godine zarađivao sve više. Zatim se počeo baviti naftom, koja je i dovela do njegovog bogatstva.
Naime, obogatio se ulaganjem u naftnu industriju još 1863. godine dok se ona još nije činila globalno unosnom. U roku 15 godina njegova kompanija Standard Oil već je kontrolirala 90 posto američke proizvodnje nafte.
Kao mladić, Rockefeller je navodno izjavio kako su njegove dvije velike ambicije zaraditi 100.000 dolara i živjeti 100 godina. Uspio je u životu puno više. Zaradio je enormne količine novca, a živio samo tri godine manje od onoga što je želio.
Od stresa izgubio sve dlake na tijelu
Cijeli život bio je u braku s učiteljicom Laurom Spelman s kojom je dobio četiri kćerke i jednog sina-Davida. Svojevremeno je izjavio kako bi bez svoje supruge ostao siromah budući je njen rezon uvijek bio bolji od njegovog. Za jednog milijardera živio je dosta neporočnim životom. Naime, cijeli život se suzdržavao od alkohola i duhana.
U svojim 50-im godinama od silnog stresa i neumornog rada imao je živčani slom te je izgubio sve dlake na tijelu. Ostao je bez kose, obrva, brkova po kojima je bio poznat.
U životu je slijedio maksimu “Stekni sve što možeš, uštedi sve što možeš i daj sve što možeš”. Obilno je donirao, posebno škole, zdravstvene ustanove i crkvu. Računa se da je u dobrotvorne svrhe podijelio oko 550 miliona dolara. Kada je umro 1937. godine, bogatstvo mu je procijenjeno na 1,5 milijardi dolara što je tada bilo 2 posto američkog BDP-a. Danas bi to, ekvivalentno, iznosilo 341 milijardu dolara.
U penziji je proveo zadnjih 40 godina života te je u to vrijeme osnovao mnoge fondacije koje su imale veliki utjecaj na medicinu, obrazovanje i naučna istraživanja te univerzitete u Chicagu i u New Yorku. Javnost je zbunjivala njegovo ponašanje – kombinacija discipline, grubosti i silne darežljivosti. Cijeli život je slavio dan kad je kao tinejdžer dobio svoje prvo zaposlenje. Taj datum je smatrao važnijim nego svoj rođendan.
Churchill im bio preskup
Ime Rockefeller postalo je sinonim za milijardera i to je ostala do danas. Za vrijeme života, a i naknadno često je bio optuživan za nemoralnu poslovnu praksu zbog čega su njega i druge industrijalce tog perioda (Astora, Vanderbilta) nazivali baronima razbojnicima.
Njegovu biografiju trebao je 30-ih godina pisati Winston Churchill koji je osim što je bio vrsni govornik bio i daroviti pisac te je 1953. godine dobio čak Nobelovu nagradu za književnost. No to se nije dogodilo jer je budući britanski premijer tražio da mu se unaprijed plati 250 hiljada dolara. To je Rockfellerovima bilo preskupo pa su odustali i angažirali istoričara sa fakulteta Columbia.
John je umro u snu u 97. godini. Vitalni starac do kraja života bio je aktivan igrajući golf sa mladim ženama koje je pozivao samo kako bi mogao očijukati s njima.
Naslijedio ga je jedini muški potomak, sin David Rockefeller, koji će ostati upamćen po ekplozivnom rastu Amerikea banke Chase Manhattan.
Zanimljivo, američka banka Chase Manhattan odavno se veže uz ime porodice Rockefeller, iako ta porodica nikad nije u vlasništvu imala više od pet posto njenih dionica. No, David Rockefeller nije bio samo običan šef te banke. Zbog njega su je u 70-im godinama 20. stoljeća prozvali i “Davidova banka”, a tad je ista banka raširila svoje djelovanje i na međunarodnom nivou.
David je kao mali uživao u svim blagodatima porodičnog bogatstva – navodno se sa svojim prijateljima rolao duž Pete avenije u pratnji limuzine u slučaju da bi se on i njegovi prijatelji umorili. Bio je i veliki filantrop te ljubitelj umjetnosti koji je tokom svog života prikupio oko 15 hiljada umjetničkih djela.
Bio je velik ljubitelj putovanja koje je koristio za širenje poslovanja banke Chase Manhattan, ali i za tihu diplomatiju.
Rockefeller je na sebe navukao kritike političara za svoju ulogu u nagovaranju predsjednika Jimmyja Cartera da u SAD primi tada bolesnog iranskog šaha Mohameda Rezu Pahlavija radi liječenja raka. Kada je Pahlavi stigao u New York, Rockefeller je napadnut zbog prijateljevanja s autokratskim vođom.
“Cijeli je život bio dio vladajuće klase i bio je lojalan tom užem klubu ljudi, bez obzira na to šta su radili”, rekao je kolumnist The New York Timesa David Brooks 2002. godine.
Davida Rockefellera su mnogi predsjednici zvali da bude ministar finansija, međutim sve ih je odbio.
Nakon smrti starijeg brata Nelsona A. Rockefellera, David je bio jedini preostali član porodice koji je bio široko poznat. Jedino je prapraunuk Johna D. Rockefellera Jay Rockefeller ostvario nacionalnu vidljivost kao guverner i senator iz Zapadne Virginije. Međutim, niko od članova porodice nije uspio izgraditi reputaciju poput Davida Rockefellera.
“Niko neće moći stati u njegove cipele, ali ne zato što nisu dovoljno dobri, pametni ili talentirani već zato što danas vladaju drukčija vremena”, rekao je Davidov dugogodišnji prijatelj Warren T. Lindquist.
Ime porodice Rockefeller postalo je simbolom nepopularnih američkih bankarskih politika u dužničkim zemljama. Na tabeli je bio prezren zbog saradnje s Augustom Pinochetom i iranskim šahom, dok mu desnica nije odobravala zagovaranje otvaranja trgovine s Kinom i Sovjetskim Savezom tokom Hladnog rata.
Časopis Forbes procijenio je njegovo bogatstvo na 3,3 milijardi dolara, a banka koju je vodio od 1946. godine, Chase Manhattan, povećala je svoju vrijednost s 4,8 milijardi dolara na 76,2 milijarde dolara kada se povukao u penziju 1981. Danas je dio banke JP Morgan Chase &Co.
David Rockefeller cijeloga je života bio umjereni republikanac.
Diplomirao je na Harvardu 1936. Studirao je englesku istoriju i književnost. Poslijediplomski iz ekonomije pohađao je na Harvardu i Londonskoj školi ekonomije, a doktorat iz ekonomije stekao je na Univerzitetu u Chicagu 1940.
Sa suprugom Margaret McGrath imao je šestero djece i desetero unučadi.
