Kako prepoznati patološkog lažljivca?

Svi mi nekada lažemo ili iako ponekad govorimo neistinu, da se poslužimo poznatom izjavom, ali jeste li ikada sreli osobu čije riječi uvijek zvuče neistinito, pretjerano ili neuvjerljivo? Takva bi osoba mogla biti patološki lažljivac. Patološki lažljivac može se definirati kao osoba koja ima dugu povijest učestalog i ponavljanog laganja za koje nije vidljiv psihološki motiv ili neka korist, no nauka se još nije složila oko toga zašto neki ljudi patološki lažu.

To što bi laganje moglo biti razotkriveno ne utječe na patološkog lašca. Takvi ljudi nesposobni su razmotriti posljedice svojih laži ili osjetiti strah zbog mogućeg razotkrivanja, često i zbog toga što smatraju da su najpametniji i da ih ostali nikada neće prozreti. Mogućnost da će im kao posljedica njihovih laži poslovni ili privatni život doći u opasnost, neće ih promijeniti, niti će patološki lašci zbog svojih laži osjećati krivnju, sram ili žaljenje.

Poremećaji osobnosti i ponašanja

Mnoga su istraživanja pokušala otkriti uzroke patološkog laganja, no nastojanja razumijevanja misli, ponašanja i namjera patološkog lašca nisu dala čvrste rezultate. Ljudski je um vrlo složen, pa znanost još nema odgovore na mnoga pitanja o patološkom laganju, ali udružena s iskustvom i opažanjima psihijatara i drugih stručnjaka može ponuditi neka rješenja.

„Znamo da je patološko laganje spontano, često potaknuto impulzivnošću. Poznato je i da će se patološko laganje vjerovatnije pojaviti kod nekih poremećaja ili kod ljudi s određenim obilježjima osobnosti”, kaže američka psihoterapeutkinja Tamara Hill i navodi neke dijagnoze unutar kojih može biti prisutno i patološko laganje.

To su poremećaji osobnosti (antisocijalni poremećaj osobnosti, poznatiji kao sociopatija; granični poremećaj osobnosti; narcistički poremećaj osobnosti) te poremećaji ponašanja. U poremećaje ponašanja ubrajaju se CD (conduct disorder), karakterizira ga naginjanje kriminalnom ponašanju kod djece i tinejdžera, učestale tučnjave, okrutno ponašanje prema drugima i prema životinjama, destruktivnost, laganje, krađe, bježanje od kuće; potom ODD (poremećaj protivljenja i prkosa, engl. oppositional defiant disorder) te ADHD (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, engl. attention deficit hyperactivity disorder).

Obilježja osobnosti kod kojih se može pojaviti i patološko laganje mogu biti:

* narcizam

* sebičnost

* zlostavljačko ponašanje

* opsesivnost, potreba za kontrolom, kompulzivna ponašanja

* impulzivnost

* agresivnost

* ljubomornost

* manipulativna ponašanja

* socijalna neprilagođenost

* nisko samopouzdanje

* bijes.

“Vještine” laganja

Treba imati na umu da si mnogi patološki lašci jednostavno ne mogu pomoći, laganje je za njih gotovo kao automatski odgovor. No, ima i onih koji uživaju u laganju i ne žale niti zbog jedne neistine koju su izgovorili. Takve osobe svoje „vještine” koriste kako bi povrijedile ljude oko sebe i kako bi iskrenule svaku činjenicu, a to su dijagnostički kriteriji za antisocijalni poremećaj osobnosti, tj. za sociopatiju, navodi Hill. I kada govore istinu, takvi je sociopati prikazuju iskrivljeno i time navode ljude da je dožive iz pogrešne perspektive. Pritom uživaju što su zbunili slušače i naveli ih da im vjeruju.

Hill je pobrojala šest karakteristika svojstvenih ljudima koji patološki lažu.

1. Proučavat će vas
Njegovi ciljevi mogu biti skriveni, no sigurno je da ne želi da vi znate istinu. A kako biste nekoga zavarali, prvo ga trebate proučiti i vidjeti u što bi mogao ili ne bi mogao povjerovati. Lašci, često sociopati, poznati su po „studiranju” osoba pred kojima žele steći prednost. Drugim riječima, traže njihove slabosti.

2. Nisu empatični
Okorjeli lažac nema nikakve moralne ograde niti svijesti o tome kako njegovo laganje utječe na osjećaje i reakcije drugih. Prije nego što izrekne laž neće razmisliti o njenim mogućim posljedicama, a za njih i ne mari. Patološkim lašcima nedostaje sposobnost da promisle o tome kako se druga osoba zbog njihovih laži može osjećati, odnosno nedostaje im empatičnosti.

3. Normalni ljudi osjećaju krivnju zbog laži
Osoba koja je lagala, a ima normalnu razinu empatije i brige za druge, osjetit će olakšanje kad se razgovor skrene s teme o kojoj je lagala. Patološkog lašca to ne muči i ne smeta mu što ga ispitujete.

4. Obično ne rade ono što mislite da rade
Lašci ne dodiruju stalno nos, ne gnijezde se u sjedalu, ne premještaju se s noge na nogu, niti izgledaju pomalo ljigavo dok lažu, kako se često misli. Vrlo iskusni lašci mogu vas cijelo vrijeme gledati u oči, djelovati opušteno i druželjubivo. Neki su sociopati naučili kako će zavarati ljude gledanjem u oči, osmijesima i humorom. Vjerujte svojim instinktima i razboritosti. Što vam taj pogled i taj osmijeh govore? Zapravo bi trebalo obratiti pažnju na previše usmjeren i prodoran pogled, a ne na skretanje pogleda.

5. Najgori su manipulativni lažljivci
Neki tvrde da svi mi manipuliramo drugima i to je možda do nekog stupnja točno, ali lašci manipuliraju više od drugih, pa se koriste i emocijama i seksom ne bi li žrtvu udaljili od istine. Budite oprezni sa svakim za koga se čini da je usmjerio previše pozornosti na vas, na psihološkom polju (budeći vaše zanimanje), na emocionalnom (nastojeći vas navesti da se osjećate povezani s njim) ili na seksualnom.

6. Nije im neugodno, ali mogu se razbjesniti
Sjećate li se kako ste se osjećali kao dijete kada su vas roditelji, prijatelj ili učitelj ulovili u laži? Jeste li osjećali krivnju, tugu ili strah da vas ta osoba više neće prihvaćati? Patološki lašci to ne osjećaju, neka istraživanja pokazuju da njima nije neugodno kada ih se ulovi u laži, a prema drugima, mogu postati agresivni i bijesni kada su „provaljeni”.