Novo istraživanje
Kako kasni noćni obroci utiču na naš organizam
Kako se navodi u novim istraživanjima, konzumiranje hrane u kasnim večernjim satima može direktno da utiče na našu regulaciju težine i to na tri načina: kroz broj kalorija koje sagorijevamo, nivo gladi i način na koji naše tijelo skladišti masti
Gojaznost pogađa milione ljudi širom svijeta, pa je saznanje da večernje obroke treba izbjegavati dragoceno. Naučnici su se složili da postoji veza između vremena kada pojedete posljednji obrok u danu, i povećanja tjelesne težine, a novo istraživanje je sve dodatno objasnilo.
Šesnaest učesnika sa indeksom telesne mase koja ukazuje na gojaznost, prošlo je dva šestodnevna testa tokom kojih su njihove navike u ishrani i spavanju bile strogo kontrolisane, prenosi RTS.
Tokom jednog testa su jeli tri obroka dnevno – doručak u 9 ujutru, ručak u 13 sati, i večeru u 18 sati. U drugom rasporedu vremena obroci su pomjereni za nekoliko sati, pa je doručak bio u 13, ručak u 18, i večera u 21 sat.
Uzorci krvi su pokazali da je nivo leptina, hormona koji nam govori kada smo siti, tokom 24 sata bio niži kada su ispitanici jeli kasnije.
Ovo ukazuje na to da su bili gladniji, pa je veća vjerovatnoća da će jesti više, a kalorije se sagorijevaju sporije. Znači da kasniji obroci dovode do skladištenja masti.
Autori istraživanja, čiji je rad objavljen u Cell Metabolism istakli su: „Dobijeni nalazi pokazuju konvergentne mehanizme pomoću kojih kasno uzimanje obroka može rezultirati pozitivnom energetskom ravnotežom i povećanim rizikom od gojaznosti“.
Sagorijevanje kalorija i skladištenje masti
Istraživači su željeli da detaljno utvrde vezu između vremena obroka i dobijanja na težini, kao i da otkriju biološke razloge koji stoje iza toga.
„Željeli smo da testiramo mehanizme koji mogu da objasne zašto kasno konzumiranje hrane povećava rizik od gojaznosti“, kaže naučnik Frenk Šir, iz bolnice u Bostonu.
Uz pomoć testiranja i poređenja rezultata, istraživači su objasnili da u slučaju kasnih obroka – kombinacija fizioloških i molekularnih mehanizama povećava rizik od gojaznosti.
Gojaznost može da dovede do drugih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes i karcinom, tako da bi pronalaženje načina da se spriječi njeno razvijanje, među kojima je faktor vremena prema istraživanjima takođe važan – doprinijelo zdravlju globalne populacije.
