Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

savjet kardiologa

Kad aparat pokaže krvi pritisak 90 / 60 morate odmah reagovati

pritisak1

Do ove pojave, pojašnjava prof. Mitrović, dolazi usljed neuspješnog reagovanja kardiovaskularnog i nervnog sistema na nagle promjene

Stalno snižen krvni pritisak bez tegoba obično ne zahtjeva ozbiljno liječenje. Međutim, ako su simptomi, umjesto uobičajenih vrtoglavica tokom stajanja izraženiji, javite se ljekaru.

Pojava sniženog krvnog pritiska može izazvati znatne promjene u našem organizmu, prije svega kod starijih osoba.

Može doći do nedovoljnog dotoka krvi u srce, mozak, kao i u druge vitalne organe. Hipotenzija se češće registruje kod žena, a smatra se da je osnovni uzrok, prije svega, u hormonalnom statusu.

– Optimalna vrijednost krvnog pritiska je 120/80 mmHg. O sniženom krvnom pritisku, odnosno hipotenziji, možemo govoriti ako je vrijednost krvnog pritiska manja od 90/60 mmHg. Stalno snižen krvni pritisak koji ne daje simptome, odnosno tegobe, obično ne zahtjeva ozbiljnije liječenje. Ali, nagli, iznenadni pad vrijednosti krvnog pritiska dovodi do naglog sniženja dotoka krvi u mozak, što često dovodi do vrtoglavica, posebno pri ustajanju iz sjedećeg ili ležećeg položaja, kada se, usled dejstva sile Zemljine teže vrijednost krvnog pritiska naglo dodatno snižava – kaže prof. dr Predrag Mitrović, kardiolog na Klinici za kardiologiju Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije u Beogradu.

Do ove pojave, pojašnjava prof. Mitrović, dolazi usljed neuspješnog reagovanja kardiovaskularnog i nervnog sistema na nagle promjene. Sniženje krvnog pritiska može se javiti i kod osoba koje dugo stoje.

– Rizik od poremećaja krvnog pritiska se povećava sa godinama starosti, prije svega zbog pojave masnih pločica, odnosno plakova u krvnim sudovima, što dovodi do smanjenja protoka kroz vitalne organe. Čak jedna petina osoba koje su starije od 65 godina ima pojavu sniženog krvnog pritiska – kaže beogradski kardiolog.

Simptomi i uzroci

Najčešći simptomi sniženog krvnog pritiska mogu biti vrtoglavica ili slabost, nesvjestica, dekoncentracija, mučnina, omaglica, preznojavanje, pojava hladne, blijede kože, plitko i ubrzano disanje, depresija, žeđ i umor.

Postoji veliki broj oboljenja ili fizioloških stanja koja mogu biti uzrok trajnog sniženja krvnog pritiska. Jedan od uzroka je hormonalni poremećaj, odnosno snižena funkcija štitne žlijezde, šećerna bolest ili pojava hipoglikemije (sniženih vrijednosti nivoa šećera u krvi).

– Tokom trudnoće također se može javiti period sniženog krvnog pritiska. Toplotni udar ili iscrpljenost od povišene spoljašnje temperature, zatim dilatacija, odnosno širenje krvnih sudova, kao i oboljenja jetre također dovode do hipotenzije. Primjena određenih lijekova protiv povišenog krvnog pritiska, zatim lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti i depresije, također može dovesti do sniženja krvnog pritiska. Naravno, pojedini poremećaji srčanog ritma, kao i srčani zastoj često dovode do hipotenzije – objašnjava prof. Predrag Mitrović.

Liječenje

Nizak krvni pritisak najčešće izaziva samo blage simptome, kao što su kratke epizode vrtoglavice tokom stajanja i rijetko zahtjeva liječenje.

– Ako su simptomi izraženiji, liječenje zavisi od uzroka pojave hipotenzije pa se liječenje zasniva na otklanjanju osnovnog uzroka – dehidracije, srčanog zastoja, dijabetes, hipertireoza.

Kada je uzrok pojave hipotenzije unos pojedinih lijekova, potrebno je prilagoditi dozu lijeka ili ga potpuno isključiti iz upotrebe. Ako uzrok pojave sniženog krvnog pritiska nije jasan, potrebno povisiti krvni pritisak i ublažiti postojeće simptome.

– To se može učiniti na više načina: povećanjem unosa soli (što se zabranjuje kod bolesnika sa povišenim krvnim pritiskom, ali kod osoba sa hipotenzijom može biti veoma korisno, ali uz savjet ljekara, jer povećani unos natrijuma može dovesti i do srčanog zastoja i problema sa bubrezima, posebno kod starijih osoba), povećanjem unosa vode, unosom supe, unosom napitaka bogatih elektrolitima, povećanim unosom proteina i redovnim unosom hrane, više puta dnevno u manjim količinama – savjetuje prof. Mitrović i dodaje da se, u svakom slučaju, morate obavezno javiti i nadležnom ljekaru.

Čaj može da pomogne

Da bi vam život bio lakši, ako bolujete od sniženog krvnog pritiska, potrebno je da unosite bar dva litra tečnosti dnevno.

– Također, prijepodnevni unos čaja od ruzmarina, koprive, gloga ili zeleni čaj može biti veoma koristan. Unos jedne čaše svježeg soka od cvekle, kao i završavanje tuširanja hladnom vodom popraviće vam pritisak. Crno vino sa dodatkom ruzmarina i preparati od gloga također pomažu. Jedite manje, a češće, izbjegavajte alkohol, ne mijenjajte naglo položaj tijela, unosite šaku koštunjavog voća, nar i vitamin C i B, kao i med – kaže kardiolog Mitrović.

Koliko kafe je dovoljno

Svi hipotenzičari po pravilu piju mnogo kafe te se nameće pitanje – koliko je to pametno?

– Unos kafe podiže krvni pritisak pa u toku dana slobodno popijte jednu šoljicu, ako vam ne smeta kofein. Kafa, kao diuretik, u prvom momentu podiže pritisak, ali ga kasnije obara i zato je ne treba piti previše. Ne bi trebalo piti više od dvije, tri šoljice na dan. Poslije jutarnje kafe, osobe koje imaju hipotenziju trebalo bi da pojedu obrok koji ima dovoljno soli u sebi, jer slana hrana podiže krvni pritisak – savjetuje kardiolog.

Kad su ugroženi sportisti

Pored žena i starijih osoba, postoji još nekoliko profila ugroženih.

– Možemo govoriti o hipotenziji koja se javlja kod sportista, a zbog stalnog fizičkog opterećenja koje može dovesti do usporenja srčanog rada, a samim tim i sniženja krvnog pritiska. Ova hipotenzija registrovana je i kod balerina – kaže prof. dr Mitrović.