Jesmo li bolje živjeli dok smo slavili prazanik Dan mladosti?

Danas je 25. maj, dan koji se nekada širom bivše Jugoslavije masovno slavio kao Dan mladosti i rođendan Josipa Broza Tita.

Tokom četiri desetljeća Jugoslavije, svakog 25. maja slavio se službeni rođendan Josipa Broza Tita (zapravo je rođen 7. maja). Nakon 1957. taj je dan dobio naziv Dan mladosti, a nakon Titove smrti manifestacija se zvala “I poslije Tita – Tito”.

Središnje događanje ovog simboličnog praznika socijalističkog koncepta bratstva i jedinstva bio je slet na stadionu JNA, kojem je prethodilo višednevno nošenje štafete mladosti.

Na sletovima su sudjelovali pioniri, omladinci, studenti, ali i pripadnici svih rodova vojske SFRJ.

Dan mladosti poklapao se s njemačkim desantom na Drvar 25. maja 1944., kada se Tito uspio spasiti prilikom desanta njemačkih padobranskih jedinica.

Prema pravilima, iz publike ili središta manifestacije izlazili bi poznati sportaši ili drugi ugledni omladinci, čvrsto držeći Štafetu mladosti trčali bi preko stadiona i penjali se do svečanih tribina na kojima su bili Tito, Jovanka i najbliži suradnici.

Štafeta je svake godine bila drugačije dizajnirana, a u njoj su se nalazile poruke mladeži SFRJ za “voljenog predsjednika” iz svih republika SFRJ.

„Danas, kada postajem pionir Dajem časnu pionirsku riječ Da ću marljivo učiti i raditi poštovati roditelje i starije, i biti vjeran i iskren drug, koji drži datu riječ; Da ću voljeti našu samoupravnu domovinu Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju Da ću razvijati bratstvo i jedinstvo i ideje za koje se borio drug Tito Da ću cijeniti sve ljude svijeta koji žele slobodu i mir”

Posljednja štafeta je napravljena i donesena u Beograd 1987. godine, sedam godina nakon Titove smrti.

Posljednju Štafetu mladosti pratio je skandal u koji su uključene i vojska i policija. Naime, ponuđeni plakat za proslavu Dana mladosti, idejno rješenje ljubljanskog dizajnerskog ateljea Novi kolektivizam, ustvari je bio prepravljeni njemački nacistički plakat, kopija djela “Treći Reich” Richarda Kleina.

Problemi su nastali kada je Nikola Grujić, inženjer mehanike, zapazio sličnosti između dvaju plakata.

Nakon što su u priču uključeni i mediji, izbila je tzv. “plakatna afera”. Policija je pokrenula postupak, a članovi komisije uključeni u odabir ovog prijedloga bili su podvrgnuti ispitivanju.

Do suđenja nije došlo zbog nedostatka dokaza, a nakon godinu dana slovensko je javno tužiteljstvo izdalo izjavu za javnost zaključivši da je studio Novi kolektivizam “primijenio legitimnu retrogradnu umjetničku metodu koja je podložna različitim tumačenjima”.

Unatoč tome, praznik kojim se obilježavao datum rođenja predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, uspješno je preživio i njegovu smrt i raspad Jugoslavije te ga i danas mnogi obilježavaju, mahom oni koji tvrde da je “tada” bilo bolje nego danas.

Na današnji dan toga će se vremena prisjetiti i oni koji se s nostalgijom prisjećaju života u Jugoslaviji i oni koji se nikada ne bi vratili u to vrijeme, a dio tadašnje atmosfere uhvaćen je i na videu.