Hipertenzija sve više bolest mlađih ljudi

Hipertenzija je povišen krvni tlak u arterijskom vaskularnom koritu, odnosno u krvnim sudovima koji nose krv i hranljive tvari do svih organa i dijelova organizma.

Na Svjetski dan hipertenzije internista kardiolog prof. dr. Amra Macić – Džanković u izjavi Feni kaže da u slučaju hipertenzije nema pravila te da, po njenom iskustvu, ima sve više i mlađih ljudi koji su hipertoničari.

– Jeste da dolazi s godinama života, ali u vrijeme kad je aktualan brzi tempo života i stres hipertenzija je sve više i bolest kod mlađih ljudi. To je nezarazna bolest koja uzima sve više maha, kako u svijetu tako i kod nas. Vezana je za brzi način života, svakodnevni stres i jedan je od prvih faktora rizika za obolijevanje krvnih sudova, a poznato je da više od 50 posto populacije umire od komplikacija nastalih uslijed bolesti krvnih sudova – naglasila je.

Stoga prof.dr. Macić – Džanković upozorava na važnost prepoznavanja hipertenzije posebno zato što u većini slučajeva ta bolest ne biva adekvatno i brzo prepoznata.

– Ljudi uglavnom zanemare glavobolje posebno u potiljku, zujanje u ušima, gubitak koncentracije, opću slabost, umor… Nakon izvjesnog vremena odjednom osjete naglu epizodu vrtoglavice, povraćanje što ih natjera da odu ljekaru koji konstatira visok krvni tlak – naglašava.

Dodaje da je obaveza svih ljudi da, ako brinu o svom zdravlju, nakon 40 godine života povremeno mjere krvni tlak, posebno ako imaju neku od navedenih tegoba. Kao problem naglašava slučaj osoba s povišenim krvnim tlakom koje samoinicijativno smanjuju terapiju, izbacuju određene doze lijekova. To nije dobro.

– Bolja i povoljnija je situacija kad osoba ima tegobe jer je to natjera da uzima lijekove. Nismo niti svjesni kolike komplikacije nosi visok krvni tlak i neadekvatno liječenje. Više od polovine hipertoničara ne uzima lijekove, a polovina od te druge polovine lijekove ne uzima redovno – upozorava.

U borbi s hipertenzijom umjerenost je ključna, a prof. dr. Macić – Džanković preporučila je zdrav životni stil, umjerenost u prehrani, izbjegavanje stresa, koliko god je to više moguće, pojačanu fizičku aktivnost kao bitan izduvni ventil za negativnu energiju čije nakupljanje i dovodi do stiskanja krvnih sudova i do hipertenzije.

– Veliki broj pacijenata nema tegoba, a dođu s enormno visokim vrijednostima tlaka, što predstavlja dodatni problem kako ga „nagovoriti“ da mora uzimati terapiju – naglašava. Dodaje da je terapija uglavnom doživotna.

Normalan nivo tlaka je ispod 140/90, sve iznad toga je visok tlak. Ako se u ponavljanim mjerenjima konstatira da ima skokova tlaka iznad tih vrijednosti poželjno je, uz modifikaciju životnih stilova, uzimati adekvatnu medicinsku terapiju. Najčešće raste donji (srčani tlak), s godina su i jedan i drugi povišeni, a u starijoj dobi je znatnije povišen gornji tlak.

Hipertenzija /povišeni krvni tlak/ je glavni uzrok razvoja moždanog udara, infarkta miokarda (srčanog udara), zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika hroničnog oštećenja bubrega.