EU je podržala genetski modificiranu hranu

Evropski parlament je 7. februara tijesnom većinom podržao upotrebu novih genomskih tehnologija (NGT) u poljoprivredi.

Prema pobornicima NGT-a u EP-u, one bi trebale omogućiti veću otpornost sistema proizvodnje hrane jer će biljke dobivene tim tehnikama biti tolerantnije na klimatske promjene, bolesti i nametnike, a također će zahtijevati manje gnojiva ili pesticida.

Zagovornici tvrde da će to pospješiti zelenu tranziciju stvaranjem otpornijih biljaka koje će osigurati pouzdaniju proizvodnju hrane.

Izvještaj je usvojeno s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim. Očekivano, zeleni su uglavnom glasali protiv.

Dvije kategorije modificiranih biljaka

Nova regulativa predviđa uvođenje dviju kategorija biljaka dobivenih novim tehnikama.

Prva kategorija bila bi podložna istim pravilima kao i biljke dobivene konvencionalnim oplemenjivanjem i klasičnom mutagenezom. U nju bi spadali usjevi u čijim su genima napravljene manje promjene kakve se mogu dogoditi i prirodnim putem, iako mnogo sporije. To podrazumijeva usjeve s promjenama DNA do najviše 20 nukleotida (građevnih jedinica DNA) u nizu. Ova granična vrijednost proizlazi iz činjenice da postojećom tehnologijom nije moguće razlikovati promjene manje od 20 nukleotida nastale zahvaljujući novim tehnologijama od spontano nastalih mutacija koje se povremeno događaju u genomu. Važno je istaknuti da je riječ o promjeni relativno malog broja nukleotida, a ne o dodavanju ili uklanjanju cijelih gena.

Druga kategorija usjeva (tzv. NGT 2) bila bi podložna istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO). U nju bi spadali usjevi s promjenama na više od 20 nukleotida u nizu ili s umetnutim stranim genima – genima drugih organizama.

Povjerenica Evropske komisije za jednakost Helena Dalli rekla je da spomenuti prijedlog “omogućuje inovaciju bez ugrožavanja sigurnosti”.

EU je dugo bila utvrda GMO skepticizma

Evropa je dugo bila utvrda skepticizma prema GMO-ima, ali nova regulacija trebala bi omogućiti da se proizvodi dobiveni korištenjem novih biotehnoloških metoda (na prethodno definiran način) izjednače s konvencionalnim.

Zagovornici biotehnoloških istraživanja biljaka stoga su očekivano pozdravili glasanje.

“Ovo je stvarno ohrabrujuće za naučnu zajednicu”, rekla je Oana Dima, izvršna direktorica European Sustainable Agriculture through Genome Editing (EU-SAGE), mreže od više od 150 europskih istraživačkih instituta, sveučilišta i udruga.

Euroseeds, trgovačka organizacija uzgajivača biljaka, nazvao je glasanje “značajnim korakom naprijed” koji će povećati inovativnost i poljoprivrednu održivost.

No, Greenpeace i neki drugi protivnici biotehnologije kritizirali su odluku, rekavši da bi mogla dovesti do jačanja poljoprivrednih monopola.

Članice EU će se tek očitovati o novoj regulaciji

Mjera se tek mora dogovoriti u pregovorima s članicama EU koje su i dalje podijeljene oko toga trebaju li dopustiti patentiranje NGT biljaka i trebaju li zahtijevati posebno označavanje hrane napravljene od takvih usjeva ili samo sjemenskog materijala

Što je nova genska tehnologija poznata kao CRISPR?

O kakvim je NGT-ovima riječ? Novih genomskih tehnologija, koje su razvijene do 2012. ima nekoliko, međutim, pokazalo se da je ona koja se naziva CRISPR-Cas9, ili skraćeno CRISPR, najbolja.

To je tehnologija koja za modificiranje gena koristi metodu kojom se bakterije brane od virusa. U njoj je Cas9 naziv za enzim koji se koristi za cijepanje, odnosno rezanje DNA na točno određenim mjestima.

Bakterije ovaj sustav koriste kao obrambeni mehanizam protiv virusa. Kada virus napadne bakteriju, ona se štiti tako što cijepa njegovu DNA i tako virusu onemogućuje replikaciju. Bakterija pritom u svoj genom pohranjuje isječeni dio virusne DNA kao uzorak kako bi prepoznala napad istog virusa i upotrijebila već iskušani obrambeni obrazac protiv njega.

Znanstvenici su tu tehnologiju preuzeli od bakterija i redizajnirali je za potrebe precizne modifikacije genoma – za rezanje DNA, za utišavanje ili pojačavanje određenih gena te eventualno za ugrađivanje cijelih gena iz iste biljke ili iz drugih organizama.

Zašto se NGT biljke mogu izjednačiti s konvencionalnim?

NGT, osobito CRISPR tehnologija, može se izjednačiti s konvencionalnom jer se promjene kakve se njome mogu postići događaju i u prirodi.

Naime, zbog nesavršenosti sustava kopiranja DNA tijekom diobe stanica ili pod utjecajem nekih okolišnih faktora (npr. sunčevog zračenja), u DNA biljaka i svih drugih organizama povremeno dolazi do mutacija. Ljudi su upravo među takvim prirodno mutiranim organizmima kroz tisućljeća birali one koji su imali neka nova, iz ljudske perspektive poželjna svojstva. Primjerice, birali su one biljke koje su imale veći plod ili one koje su bile otpornije na nametnike ili na nepovoljne vremenske prilike.

Priroda sama vrši evolucijsku selekciju biljaka, no njezin odabir nije uvijek onakav kakav odgovara ljudima.

Primjer 1 – kukuruz kao “prirodni GMO”

Za ilustraciju, jedan od primjera takvog ljudskog odabira je kukuruz. On je izvorno, u prirodi imao vrlo malen plod prije nego što su ljudi odabirom mutiranih varijeteta došli do današnjih varijeteta s velikim klipom i zrnima (slika dolje).

Primjer 2 – domestificirani, neotrovni badem

Drugi zanimljiv primjer je badem koji je bio otrovan prije nego što je domestificiran.

Jedna studija, objavljena 2019. u časopisu Science, sekvenciranjem genoma badema pokazala je da je prije više tisuća godina jedna genetska mutacija “isključila” sposobnost stvaranja toksičnog spoja cijanida u bademima, što je bio ključni korak prije nego što su ljudi mogli pripitomiti bademe.

Treba istaknuti da je gorki badem, koji se uglavnom koristi u kozmetici, još uvijek otrovan, osobito u većim količinama.

Koje su prednosti NGT-ova?

Ovakvi procesi prirodnih mutacija i ljudskog odabira obično su vrlo spori – mogu trajati stoljećima i tisućljećima.

U 20. stoljeću u poljoprivredi se stoga počelo koristiti namjerno izazivanje mutacija metodama mutageneze – primjerice, izlaganjem biljaka zračenju ili mutagenim kemikalijama. Kada bi se dobila poželjna mutacija, odgovorna za poželjno svojstvo, biljka bi se odabirala za daljnji uzgoj.

CRISPR ima brojne prednosti u odnosu na ljudski odabir i križanje, ali i u odnosu na mutagenezu.

Jedna je to što omogućuje precizno uređivanje genoma biljaka. Naime, CRISPR ciljano mijenja (u pravilu inaktivira) odabrane gene bez unošenja stranih gena u organizam, što je inače uobičajeno kod tzv. GM usjeva.