Dvije riječi koje neznancu otkrivaju jeste li slobodni ili u braku

Tituliranje ženskoj osobi s gospođa ili gospođica za mnoge je žene diskriminacija na osnovu bračnog statusa, jer iste ne žele svoju intimu otkrivati potpunim neznancima, odnosno poručiti im jeste li slobodni ili u braku.

Prijateljica vam se udala, a vi ste joj pohrlili čestitati na bračnom statusu oslovljavajući je sa “gospođa”. Poznato, zar ne? Praksa pokazuje da je uobičajeno gospođom nazivati udanu ženu, a gospođicom onu koja nije u braku.

‘Različiti termini gospođa i gospođica označavaju u najvećem broju slučajeva razliku u bračnom statusu žene. Budući da je sve što je bitno predstavljeno u jeziku, korištenjem dva različita termina vidljivo je da je još uvijek jako bitno koji status žena zauzima u društvu udani ili neudani,’ kaže za Dnevnik.hr magistrica psihologije Senka Sekulić-Rebić.

Ovakva se interpretacija pojmova u francuskom vijeću Fontenay-sous-Bois smatra posve zastarjelim. Još 2012. iz svih je službenih dokumenata ovdje izbačeno tituliranje madame i mademoiselle (gospođa i gospođica), s objašnjenom da diskriminira žena s obzirom na njihov bračni status. Iz istog razloga iz formulara je izbačen pojam djevojačko prezime, koje je zamijenjeno pojmom rodno ime i prezime.

‘Naglašavanja utjecaja bračnog statusa žene na njenu poziciju u društvu nije prisutno kod muškaraca, kojeg ćemo iz poštovanja osloviti s gospodine, bilo da je u braku ili nije. Stoga bi rodno egalitarno bilo da se izraz poštovanja izjednači, te da se sve žene iz poštovanja nazivaju gospođo, jednako kao što se svi muškarci, bez obzira na bračni status, iz poštovanja nazivaju gospodine,’ predlaže psihologinja Sekulić-Rebić.

“Bilo bi rodno egalitarno da se izraz poštovanja izjednači, te da se sve žene iz poštovanja nazivaju gospođo, jednako kao što se svi muškarci, bez obzira na bračni status, iz poštovanja nazivaju gospodine, tvrde neki hrvatski psiholozi. ”

Neki bontoni upućuju da bi gospođom trebalo nazivati svaku ženu stariju od 25 ili 30 godina bez obzira na bračni status, što može stvoriti poprilično neugodne situacije u svakodnevnoj komunikaciji.

‘Imam 24 godine i tako izgledam, pa “poludim” kad me neko nazove gospođom,’ priznaje Ivana iz Krapine.

S druge strane, žene u tridesetim ili četrdesetima osjećat će se iznimno polaskano kad ih neko oslovi s gospođica jer automatski pomišljaju kako izgledaju mlađe nego što je to zapravo slučaj.

U poslovnoj komunikaciji situacija je poprilično jasna.

‘Bez obzira na godine, vrstu posla kojeg obavljaju ili formalnu akademsku naobrazbu, žene u poslovnom svijetu uvijek se oslovljavaju s gospođo. Na taj način izlazimo is sfere privatnog i izbjegavamo nesporazume,’ rekla nam je Mirela Španjol Marković, direktorica Ciceron komunikacije za savjetovanja iz područja retorike i komunikacije.

U Evropskoj uniji od 2011. godine na snazi je pravilnik o rodno neutralnom oslovljavanju. Evropski političari ne prave razlike između madame i mademoiselle, frau i fraulein, senore i senorite. Štoviše, ovaj pravilnik zabranjuje oslovljavanje žena s titulom gospođa ili gospođica, a dozvoljava obraćanje osobi samo s imenom i prezimenom bez obzira na spol.