Dr. Aida Vatreš: Bolovi u leđima i kičmi, šta je uzrok i kako ih se riješiti

Bol u kičmi problem je koji sve više pogađa i stare i mlade. To je jedan od najčešćih razloga za posjetu ljekaru, izostanak s posla radi bolovanja te je i vodeći uzrok pobolijevanja i onesposobljenosti širom svijeta. Glavnim krivcem smatra se sjedilački način života i nepravilan položaj tijela u kojem provodimo bar pola svakodnevnog budnog vremena.

Piše: dr. Aida Vatreš, specijalista neuropsihijatarije

Najnovija istraživanja pokazuju da više od 85 posto, čak i do 95 posto populacije, tokom života, bar jednom doživi bol u kičmi. Bol se može javiti u bilo kojem dijelu kičme, gornjem, srednjem ili donjem dijelu. Treba znati kad je pravo vrijeme za posjetu ljekaru jer, na svu sreću, većina epizoda bola u kičmi može se prevenirati ili riješiti jednostavnim metodama, koje možemo primjenjivati i kod kuće kako bi bol prestao, piše dr. Aida Vatreš, specijalista neuropsihijatarije za Prvo zdravlje.

Kičma je namijenjena za kretanje, a ne za statičan položaj kao što je vožnja automobilom ili sjedenje. Uz prenatrpane rasporede, rijetko ko ima vremena za vježbanje te, s godinama, leđni mišići oslabe, a posljedice mogu biti itekako bolne. Bol u kičmi znak je kojim nam tijelo daje do znanja da nešto nije u redu.

Uzroci bolova u leđima su brojni:

1.Loše životne navike. Konstantno sjedenje za stolom većinu dana, u neprikladnim stolicama te u automobilu, uzrok je bolova u donjem dijelu leđa jer loše držanje povećava pritisak na kosti, ligamente i međupršljenske diskove. Vrlo je važno pravilno sjedenje: podlaktice i bedra trebaju biti paralelne s podom, stopala trebaju biti ravna na podu, dok leđa cijelo vrijeme trebaju imati potporu. Telefoniranje sa slušalicom na ramenu se ne preporučuje, a tokom telefonskih razgovora, ustanite sa stolice. Poželjno je, prilikom dužeg sjedenja, povremeno prekinuti rad, prošetati ili napraviti nekoliko vježbi istezanja ili relaksacije mišića. Neke od tih vježbi se mogu napraviti čak i kad sjedite na stolici.

2.Stres negativno djeluje u mnogim bolestima i promjenama u tijelu, pa tako i kod bolova u kičmi. Svakodnevno izlaganje stresnim situacijama dugoročno uzrokuje zategnute mišiće i čvorove u gornjem dijelu leđa što, svakako, može biti nelagodno i bolno. Vježbanje, duboko disanje, meditacija, intenzivno istezanje, joga i masaže bit će od velike pomoći.

3.Mišićna neravnoteža. Vrlo često se događa da slabi trbušni mišići dovode do bola u leđima. U našem je tijelu sve povezano te, ako sve grupe mišića nisu u ravnoteži, leđni mišići preuzimaju više tereta nego što mogu podnijeti kako bi položaj kičme ostao pravilan.

4.Redovno vježbanje i ravnomjerno toniziranje/učvršćivanje svih mišića u tijelu jedino je rješenje. Ukoliko sami ne možete prepoznati koja neravnoteža uzrokuje bol, potražite pomoć fizioterapeuta.
Rođenje djeteta. Mnoge trudnice i nove majke pate od bolova u donjem dijelu kičme. Kičma trpi veliki stres tokom trudnoće, tako da bolovi i nelagoda nisu nikakvo iznenađenje.
Također, držanje djeteta i pogrbljen položaj tokom dojenja dovode do neravnoteže mišića te uzrokuju bol. Probajte uvijek misliti na pravilno držanje kako biste olakšali bol.

5.Oštećenje diska. Između svaka dva pršljena nalazi se disk čija je osnovna uloga amortizacija ili ublažavanje opterećenja kičme. S godinama, diskovi postaju dehidrirani, troše se i lakše pucaju prilikom naglih pokreta. Ako nastupi neizdrživ bol, neophodno je provođenje primjerene dijagnostike koju će, nakon opsežnog pregleda, predložiti fizijatar ili neurolog.

Iako uzroci mogu biti različiti, najčešće imaju iste simptome. Neki od njih su:

1.Trajan bol ili ukočenost bilo gdje duž kičme. Bol u leđima može varirati od tupog bola u mišiću, do osjećaja pečenja ili probadanja.

2.Oštar, lokalizirani bol u vratu, gornjem ili donjem dijelu leđa – posebno nakon podizanja teških predmeta ili drugih napornih aktivnosti (bolovi u gornjem dijelu leđa, također, mogu biti znak srčanog udara ili drugih stanja opasnih po život).

3.Hroničan bol u sredini ili donjem dijelu leđa, posebno nakon dužeg sjedenja ili stajanja.

5.Bolovi u leđima koji se šire od donjeg dijela leđa prema kukovima, niz stražnji dio bedra, niz jednu ili obje noge.
Nemogućnost uspravnog stajanja bez bolova ili grčenje mišića u donjem dijelu leđa.

Većina bolova u leđima postepeno se poboljšava kućnim liječenjem, obično unutar nekoliko sedmica. Obratite se svom ljekaru ako vaš bol u leđima:

1.Traje nekoliko sedmica

2.Težak je i ne popravlja se s mirovanjem

3.Širi se prema dolje niz jednu ili obje noge, posebno ako se bol širi ispod koljena

4.Uzrokuje slabost, utrnulost ili trnce u jednoj ili obje noge

5.Praćen je neobjašnjivim gubitkom kilograma

U rijetkim slučajevima, bolovi u leđima mogu nagovijestiti ozbiljan medicinski problem. Potražite hitnu pomoć ako bol u leđima:

1.Uzrokuje nove probleme s crijevima ili mokraćnim mjehurom

2.Prati ga vrućica

3.Ako je bol uslijedio nakon pada/traume

4.Ako se liječite od karcinoma

5.Ako imate oslabljen imuni sistem

6.Ako ste na hroničnoj terapiji steroidinim preparatima.

Neke osobe imaju veću šansu da pate od bola u leđima zbog određenih stanja, odnosno zbog prisutnosti faktora rizika kao što su:

1.Dob. Bolovi u leđima češći su kako starite, počevši od 30. ili 40. godine.

2.Nedostatak vježbe. Slabi, neiskorišteni mišići na leđima i trbuhu mogu dovesti do bolova u leđima.

3.Prekomjerna težina. Prekomjerna tjelesna težina stvara dodatno opterećenje leđima.

4.Bolesti. Neke vrste artritisa i raka mogu pridonijeti bolovima u leđima.

5.Nepravilno podizanje tereta. Korištenje leđa umjesto nogu može dovesti do bolova u leđima.

6.Psihološka stanja. Čini se da ljudi skloni depresiji i anksioznosti imaju veći rizik od bolova u leđima.

7.Pušenje. Pušači češće pate zbog bola u leđima. To se može dogoditi jer pušenje potiče jače kašljanje, što može dovesti do hernije diska. Pušenje, također, može smanjiti protok krvi u kičmi i povećati rizik od osteoporoze.

Bolovi u leđima, i njihovo ponavljanje, mogu se spriječiti poboljšanjem tjelesnog stanja te učenjem i redovnim provođenjem određenih vježbi.

Za što manje bolova pokušajte:

1.Vježbati. Redovite aerobne aktivnosti (one koje vas ne opterećuju ili trzaju leđa) mogu povećati snagu i izdržljivost vaših leđa i omogućiti vašim mišićima da bolje funkcionišu. Šetnja i plivanje su dobar izbor. Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome koje biste aktivnosti mogli isprobati.

2.Izgraditi mišićnu snagu i fleksibilnost. Vježbe za trbušne mišiće i leđa koje stabiliziraju vašu kičmu pomažu kondiciji ovih mišića tako da rade zajedno, poput prirodnog korzeta za leđa.

3.Održavati zdravu težinu. Prekomjerna težina opterećuje mišiće leđa.

4.Prestati pušiti. Pušenje povećava rizik od bolova u leđima. Rizik se povećava s brojem cigareta dnevno pa bi prestanak trebao pomoći smanjiti taj rizik.

5.Izbjegavati pokrete koji vam iskrivljuju ili naprežu leđa.

Koristite svoje tijelo ispravno:

1.Stoj pametno. Održavajte neutralan položaj zdjelice. Ako morate stajati duže vrijeme, stavite jedno stopalo na nisko podnožje kako biste skinuli dio tereta s donjeg dijela leđa. Mijenjajte stopala u tom položaju. Dobro držanje tijela može smanjiti stres na mišiće leđa.

2.Sjedi pametno. Odaberite sjedalo s dobrom potporom na donji dio leđa, naslonima za ruke i zakretnom bazom. Postavljanje jastuka ili smotanog ručnika u donji dio leđa može održati njegovu normalnu krivulju. Neka koljena i kukovi budu u ravni. Mijenjajte položaj često, barem svakih pola sata.

3.Podignite pametno. Izbjegavajte dizanje teških tereta, ako je moguće, ali ako morate podići nešto teško, pustite noge da odrade posao. Držite leđa uspravna – bez uvijanja – i savijte se samo u koljenima. Držite teret blizu tijela. Pronađite predmet za podizanje ako je predmet težak ili neugodan.