Naučnici tvrde
Da li volite miris benzina? Postoje dva objašnjenja ovog fenomena
Prema istraživačima Univerziteta u Liverpoolu, naš olfaktorni sistem dovoljno je blizu dijelova našeg mozga koji obrađuju emocije i pamćenje (amigdala i hipokampus) da mirisi mogu lakše uticati na emocije isključivo na temelju blizine našeg frontalnog korteksa
Mnogi ljudi uživaju u mirisu benzina, iako nekad nisu baš radi da to priznaju. Naučnicu su godinama istraživali ovaj fenomen i došli su do dva moguća objašnjenja.
Postoje dvije teorije, jedna psihološka i jedna fiziološka. Prva, poznata kao Prustov fenomen, ima korijene u psihologiji kognitivnog ponašanja, a uzima u obzir i anatomiju. U pitanju je fenomen koji je dobio ime po francuskom piscu Marselu Prustu, a koji objašnjava zašto volimo miris vanile, limuna ili borova, ili zašto nas miris svježe pokošene trave podsjeća na djetinjstvo, piše The Drive.
Prema istraživačima Univerziteta u Liverpoolu, naš olfaktorni sistem dovoljno je blizu dijelova našeg mozga koji obrađuju emocije i pamćenje (amigdala i hipokampus) da mirisi mogu lakše uticati na emocije isključivo na temelju blizine našeg frontalnog korteksa.
Vaše čulo mirisa je toliko blizu vašem mozgu da mirisi pokreću emocije brže nego bilo šta drugo. Što se tiče benzina, njegov miris možemo povezati s ugodnom vožnjom, zbog čega nam ponekad prija kada ga osjetimo.
Druga teorija je više fiziološka i puno strašnija. Ideja je da mali tragovi benzena u benzinu umrtvljuju naš mezolimbički sistem, dajući nam privremeni osjećaj euforije i povezujući miris plina s ojsećajem blaženstva. Možda nam se zapravo ne sviđa miris plina, nego samo ono što on čini našem mozgu povezujući ga sa srećom. To bi mogao biti razlog zašto isti ljudi vole miris benzina kao miris boje, teniskih loptica ili laka za nokte. Benzen čini samo vrlo mali udio u benzini, manje od 1 posto, ali naše čulo mirisa može pokupiti ugljikovodike u vazduhu.
Benzen je ipak gadna stvar. Američki Nacionalni institut za zdravlje opisuje šta se događa kada smo previše izloženi inhalatorima kao što je benzen, koji je bezbojan, i njegovu sposobnost da izazove “oštećenje kratkoročnog pamćenja, pažnje, inhibicije odgovora i rešavanja problema”, s dugotrajnim učincima “zbog gubitka volumena bele mase u mozgu. Ukratko, benzen praktično izjeda naš mozak, prenosi N1.
