Da li treba da jedemo kao pećinski ljudi?

Čini se da je ovih dana svaka treća osoba ili već na “paleo” dijeti ili planira da krene sa njom. Njihovi ciljevi su ili gubitak težine ili bolje zdravlje. Glavna premisa paleo dijete je sljedeća: Ako pećinski ljudi to nisu jeli, ne treba ni vi. Ali, da li je to dobar nutritivan savjet?

Ovo su tri osnovne činjenice:

– Ne postoji jedinstvena paleo dijeta. Paleolit je trajao 2,5 milion godina i tadašnje populacije su imale raznoliku dijetu određenu klimom, geografijom, dobom godine i dostupnošću hrane.

– Današnji ljudi i hrana nisu isti kao u vrijeme paleolita. Genetske promjene i razmnožavanje su doveli do razvoja veoma različitih organizama kod oba.

– Nisu sprovedene velike studije među ljudima koji su decenijama držali paleo dijetu niti se znaju njeni dalekosežni uticaji na zdravlje.

Treba imati na umu da je životni vijek ljudi prije razvoja poljoprivrede prije 15.000 godina rijetko dosezao ili bio duži od 40 godina zbog čega takozvane bolesti civilizacije nisu poznate.

Postoji jedna osnovna premisa paleo dijete koja bi trebalo da doprinese svačijem zdravlju: Izbjegavajte hranu koja je zapakovana i prerađena. Dijeta je zapravo zasnovana na manje masnom mesu, fiti, voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama, a izbegavaju se namirnice koje su postale uobičajene a razvojem poljoprivrede – žitarice i mliječni proizvodi.

Ali, da li je dijeta praktična? Koliko će ljudi koji vode djecu u školu i spremaju se za posao imati vremena da ispeku lososa? I da li će živjeti srećno bez parčeta hljeba, krekera ili malog sladoleda?

Mediteranska dijeta, koju sada promoviše većina nutricionista i stručnjaka koji proučavaju ishranu, je mnogo lakše primjenjiva u modernom životu. Nutritivno je balansiranija i mnogo ukusnija.

Mediteranska dijeta podrazumeva male porcije hrane životinjskog porijekla i više zavisi od biljnih proteina iz mahunarki. Ona uključuje i maslinovo ulje i ruge monozasićene masti. Raznovrsnija je, jeftinija, manje štetna po okolinu i lakše se uklapa u savremeni životni stil.

Međutim, nekoliko kratkoročnih studija ukazuje na to da je paleo dijeta efikasnija od mediteranske kada je reč o gubitku kilograma i smanjenju faktora rizika za bolesti poput dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.

Popularna tvrdnja među ljubiteljima paleo dijete je da smo mi jedini sisari koji piju mlijeko i kad odrastu. Mnogi ljudi još u detinjstvu izgube sposobnost varenja laktoze. Ali Marlena Zuk, evolutivni biolog sa Univerziteta Minesota kaže da su mnogi drugi razvili sposobnost da proizvode enzim koji omogućava preradu laktoze. Ta promjena se dogodila u posljednjih 5000 do 7000 godina ali je jedan od primjera kako su se ljudi promijenili i to relativno brzo. I iako je mudrije jesti manje bijelog brašna i prerađenih žitarica koje naša tijela brzo prerade u šećer, dr Zuk navodi da se kod ljudi geni za amalizu, enzim koji razgrađuje skrob, i dalje evoluiraju.

To važi i za naše mikrobiome – milijarde organizama koji žive u našem tijelu – a koji su se znatno razlikovali kod paleolitskih ljudi. Ljudi u paleolitu su bili lovci-sakupljači i veći dio dana su provodili šetajući ili trčeći u potrazi za hranom i duže vremena su je spremali.

Ako ste spremni na to, samo naprijed.