Da li hemoterapija oboljelim donosi više dobrog ili lošeg?

Kada je riječ o raku, bolesti koja je danas, pored bolesti kardiovaskularnoga sistema, jedna od vodećih uzroka smrti u svijetu, većina ljudi osjeća neopisiv strah, i to upravo iz razloga što se o njemu još uvijek ne zna toliko da bi se mogao eventualno prevenirati.

Jedna od prvih asocijacija na rak svakako je hemoterapija, riječ koja sa sobom vuče toliko negativnih konotacija. Upravo iz toga razloga u vodećim svjetskim medicinskim raspravama i istraživanjima našlo se i pitanje je li hemoterapija zapravo neophodna, posebice u ranim stadijima raka?

Da bi se odgovorilo na pitanje donosi li hemoterapija više dobroga ili lošega, potrebno je najprije definirati stadije u kojima se rak može pojaviti. Naime, postoje četiri stadija raka. Rak u prvome stadiju bolesti je rak koji svakako najjednostavniji za riješiti i komplikacije se povećavaju kako gradacija stadija raste, prenosi Ordinacija.

Prije 10 do 15 godina rezultati liječenja četvrtoga stadija raka bili su katastrofalni, gotovo nikakvi. Međutim, zahvaljujući upravo kemoterapiji, danas se i ti pacijenti, koji se nalaze u četvrtom stadiju bolesti, mogu izvući. Naravno, to nije ni približno velik broj kao kod pacijenata koji se nalaze u prvome ili drugome stadiju bolesti u kojem još uvijek imamo lokaliziranu bolest – ističe jedan od vodećih hrvatskih onkologa prim. mr. sc. Egidio Ćepulić, dr. med.

Osim stadija po kojima možemo kategorizirati neki tumor, možemo se voditi i parametrima benignosti, odnosno malignosti. Tu također postoji gradacija: od tumora koji su dobroćudni do tumora koji su izrazito zloćudni i koji nerijetko rezultiraju i smrću.

Ako se maligni tumor otkrije u početnome, prvome stadiju i bez obzira što može biti mali (dakle, manji od 2 cm), on može biti opasniji od, primjerice, benignoga tumora u višem stadiju bolesti – pojašnjava dr. Ćepulić.
Kemoterapija je oblik liječenja koji se sastoji od neprekidne upotrebe lijekova koji uništavaju ili kontroliraju rast zloćudnih stanica. Može se davati kao jedan lijek ili kao kombinacija lijekova. Odluka o tome je li nekom pacijentu potrebna kemoterapija ili možda hormonska terapija ili radioterapija ovisi o brojnim parametrima, a neki su već navedeni. Dakle, o stadiju raka, veličini, prirodi (je li benigan ili maligan) i sl.

Mnogo ljudi misli da je kemoterapija nešto što je loše. Međutim, svakako je potrebno reći da bi smrtnost od karcinoma bila neusporedivo veća da nema mogućnosti kemoterapije. Katkada se ne može sa sigurnošću reći je li nekom pacijentu potrebna kemoterapija ili je ipak mogao bez nje. S obzirom da je uvijek bolje spriječiti nego liječiti, odluka da se pristupi kemoterapiji je uvijek bolja – naglašava dr. Ćepulić.

Naravno, kemoterapija, u slučaju da nije bila nužna, može izazvati i negativne posljedice. Koje su to, pojašnjava dr. Ćepulić:

Negativne posljedice mogu biti da se razvije jednoga dana neki oblik leukemije. Jer, kemoterapijom se smanjuje ogromna sposobnost pacijenata, ali samo privremeno. Isto tako, može doći do toksičnoga oštećenja srca, ali se sve to može pratiti danas toliko dobro da je trajno oštećenje takvih i sličnih situacija svedeno na minimum.