Topli Do kod Pirota
Cijelo selo kod Pirota na danonoćnoj straži: “Ne damo rijeku, nećemo hidroelektranu”
Aktivisti inicijative “Odbranimo reke Stare planine” kažu da se pogubne posljedice po prirodu i biljni i životinjski svijet posle izgradnje mini hidroelektrana najbolje vide na primjerima drugih rijeka u Srbiji
Most na Rakitskoj reci u staroplaninskom selu Topli Do kod Pirota na jugoistoku Srbije dvadesetičetiri sata dnevno pod stražom je mještana. Tako brane da se u njihovom selu izgradi prva mini hidroelektrana i rijeka “strpa u cijev”. Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je seoske stražare.
Toplodolci, njihovi istomišljenici iz okolnih sela i Pirota i aktivisti inicijative “Odbranimo rijeke Stare planine” rijeku čuvaju u smjenama. Preko mosta razvučen je lanac da spriječi prolazak građevinskih mašina i postavljen natpis “Stop”. Isti cilj okupio je sve generacije.
“Stražarimo, idemo dole, i djeca idu. Mi ne idemo uveče, danju idemo, uveče ne možemo. Pa treba nam voda”, kaže baka Lidija Madić, jedna od najstarijih mještanki Toplog Dola.
Noćne smjene rezervisane su za mlađe Toplodolce, koji uglavnom žive u Pirotu. Među njima je Miljan Stojanović koji kaže da neće odustati jer je izgradnjom mini hidroelektrane rijeka “određena za odstrel”.
“Ova rijeka je prirodno mrestilište riba. Na njoj je zabranjen ribolov. U ovoj rijeci žive tri zaštićene vrste. Imamo potočnu mrenicu, potočnog raka i žabu – žutotrbi mukač. Samo jedna vrsta da živi u ovoj rijeci, reku ne smijete dirati, a u ovoj rijeci ima ih tri i investitor je ipak dobio dozvolu da reku gura u cijev”, čudi se ovaj mještanin.
On i njegove komšije javno su se usprotivili izgradnji mini hidroelektrane u njihovom selu čim su u februaru saznali da postoji dozvola za njenu izgradnju. Tada je oko 300 meštana i njihovih potomaka potpisalo peticiju protiv toga, a neprekidne straže organizovali su pre petnaestak dana, nakon što su primetili da radnici povremeno dolaze da pripremaju teren za radove.
Mještani se, kažu, boje da će ružna slika suhog korita unazaditi seoski turizam koji su tek počeli da razvijaju, a još važnije od toga je što će, smatraju, njihova stoka ostati bez jedine pijaće vode.
“Ovo je malo selo, ima tridesetak ljudi, ali ima 350 grla krupne stoke, mahom goveda, i oko 150 ovaca. Sva ta stoka pije vodu sa ove rijeke. Ako ovde sutra bude cijev, ne znamo šta bi se desilo sa stočnim fondom sela. Selo živi od tog stočnog fonda i onda bi nešto moralo da se mijenja, da se ljudi iseljavaju”, govori Stojanović.
Aktivisti inicijative “Odbranimo reke Stare planine” kažu da se pogubne posljedice po prirodu i biljni i životinjski svijet posle izgradnje mini hidroelektrana najbolje vide na primjerima drugih rijeka u Srbiji.
“Sa buđenjem ove pošasti i desetinama hidroelektrana na Vlasinskom platou, Kopaoniku, Rasini, Resavi, na mnogim rijekama Srbije, vidjeli smo i spoznali kakva je to šteta i kakva je to katastrofa po biodiverzitet i po interese lokalne zajednice”, kaže Aleksandar Panić iz Inicijative “Odbranimo reke Stare planine”.
Nada se rješenju problema posle najavljenog razgovora sa predstavnicima vlasti.
“Ozbiljnija reakcija države na ovaj protest jeste, zasada, nezvaničan poziv predsjednika Republike na razgovor 29. septembra. Mi još čekamo mejl sa protokolom tog razgovora. Pojavićemo se tamo i saopštiti samo jednu stvar – da želimo da priroda ostane netaknuta, da prava ovih ljudi na zdrav život, poljoprivredu, razvoj turizma, vodosnabdijevanje, ribolov, uživanje u predjelu budu važnija od našeg privatnog interesa, a privatni interes jesu derivacione mini hidroelektrane”, priča Panić.
Ističe da opravdanja za “uništenje prirode hidroelektranama” nema, s obzirom na to da one “ne mogu da nadoknade ni par procenata proizvedene energije u Srbiji”. U prilog tome, dodaje, govore i stručnjaci.
“Mi, kao aktivisti, ne želimo da bilo kome postavljamo ultimatum, želimo samo da se poštuju mišljenja struke. Imamo buđenje svesti i među najeminentnijim stručnjacima, odluke Srpske akademije nauka, Inženjerske komore, dekana svih prirodnjačkih fakulteta… Svi su oni napisali otvorena pisma o tome koliko su mini hidroelektrane štetne i pogubne, uz veoma mali opšti i veliki privatni interes”, govori Panić.
Dodaje da se mještani Toplog Dola seoskim stražama “bore za život i brane svoje ustavno pravo” i podsjeća na Član 74 Ustava Republike Srbije koji glasi:
“Svаko imа prаvo nа zdrаvu životnu sredinu i nа blаgovremeno i potpuno obаvještаvаnje o njenom stаnju. Svаko, а posebno Republikа Srbijа i аutonomnа pokrаjinа, odgovorаn je zа zаštitu životne sredine. Svаko je dužаn dа čuvа i poboljšаvа životnu sredinu.”
