Četinarske šume mogle bi biti naredna “tempirana bomba” za daljnje zagrijavanje planete

Četinarske šume u najsjevernijim područjima na Zemlji mogle bi biti “tempirana bomba” zagađenja koje zagrijava planetu jer sve rašireniji požari uzrokuju rekordno visok nivo zagađenja koji zagrijava atmosferu, prema novoj studiji Univerziteta Irvine u Kaliforniji, prenosi CNN.

Koristeći nove tehnike analize satelitskih podataka, istraživači su otkrili da su se od 2000. godine ljetni požari proširili četinarskim šumama, koje okružuju najsjevernije dijelove Zemlje.

Šumski požari četinara čine oko 10 posto globalnog zagađenja ugljikom, ali od 2021. godine njihov doprinos je porastao na 23 posto, prema studiji, jer su ekstremna suša i toplotni talasi u Sibiru i Kanadi pomogli u pokretanju intenzivnih požara.

– Četinarske šume bi mogle biti tempirana bomba ugljika, a nedavna povećanja emisija kroz šumske požare koje vidimo tjeraju me da zaključim da sat otkucava – rekao je autor studije Steven Davis, profesor nauke o zemaljskom sistemu na Univerzitetu Irvine u Kaliforniji.

Ove šume, koje pokrivaju ogromne dijelove Kanade, Rusije i Aljaske, najveći su kopneni biom na svijetu. One su također jako zasićene ugljikom, ispuštajući 10 do 20 puta više zagađenja ugljikom koji zagrijava planetu za svaku jedinicu površine izgorjele šumskim požarima nego drugi ekosistemi, navodi se u studiji.

Četinarske šume u tom sjevernom pojasu tajgi su jedan od specifičnih bioma koji se najbrže zagrijavaju na Zemlji, a toplije i sušnije sezone požara doprinose širenju šumskih požara.

Ruski sibirski region tajgi je iskusio posebno teške šumske požare 2021. godine kada je izgorjelo oko 18,16 miliona hektara šume.

U julu te godine, pilot izviđač Svyatoslav Kolesov rekao je za CNN da nije mogao letjeti avionom u regionu Jakutije na dalekom istoku Rusije jer je dim od požara bio tako gust.

Region je podložan požarima i veliki dio zemlje je prekriven šumama, ali Kolesov je rekao da se u međuvremenu nešto promijenilo.

– Novi požari su se pojavili na sjeveru Jakutije, na mjestima gdje nije bilo požara prošle godine i gdje ranije uopšte nije gorjelo – rekao je on.

Požari postaju sve širi i intenzivniji, a dešavaju se i na mjestima koja nisu navikla na tako ekstremne požare.

Situacija će se vjerovatno pogoršati kako temperatura raste, rekao je za CNN putem maila autor studije Bo Zheng, docent na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu.

Više temperature podstiču rast vegetacije, koja tada postaje izuzetno suha tokom toplotnih talasa, povećavajući rizik od šumskih požara.

– Suočavamo se s opasnom direktnom povezanošću između klimatskih promjena i požara u četinarskim šumama. Toplotni talasi i suše će se verovatno češće dešavati u regionu četinara, a učestalost i intenzitet ekstremnih šumskih požara poput onih iz 2021. godine će se vjerovatno povećati, sa ispuštanjem CO2 emisija koje će dovesti do daljeg globalnog zagrijavanja – upozorio je Zheng.