Branje trave ive integracijski element i čuvar ozrenske tradicije

Stanovništvo sela na Ozrenu kod Doboja zadržalo je mnogo duže, u odnosu na susjede, znatan broj tradicijskih elemenata u izvornoj formi, a među njima i određene oblike narodne medicine. Najpoznatiji oblik nematerijalnog naslijeđa u tom smislu je običaj branja trave ive.

Predsjednik Planinarskog ekološkog društva “Preslica” Doboj Nenad Stanišić kaže Feni da je vjekovna praksa branja trave ive isključivo na dan obilježavanja Usjekovanja glave sv. Jovana Krstitelja (11. septembar), kao i kontinuitet u vjerovanju o izuzetnoj ljekovitoj moći te trave ako je ubrana na taj dan.

– Taj običaj održava se na padinama vrha Gostilj. Rano ujutro, na dan Usjekovanja a nakon lične molitve sv. Jovanu ili nakon liturgije koja se održava u crkvi u selu koje je najbliže Gostilju penje se uz strme padine i bere trava iva. Samo branje može da potraje i nekoliko sati – priča Stanišić.

Nakon izlaska na vrh Gostilj pjevaju se, priča on, ozrenske izvorne pjesme, gdje mnoge grupe nadglašavaju jedna drugu. Igraju se i ozrenska kola, a mnogi ljudi za tu priliku oblače tradicionalne narodne nošnje. Ubrana iva se koristi tokom godine, kao čaj ili se potapa u rakiju.

– U prošlosti je taj običaj bio isključivo vezan za narodnu medicinu. Danas je, osim primarne uloge “Branje trave ive na Ozrenu” i integracijski element lokalnog stanovništva i posredno čuvar ozrenske tradicionalne nošnje, pjesme i igre, te kohezivni faktor mnogih grupa jer znatan dio učesnika nije s Ozrena – kaže on.

Dodaje da na taj dan i lokalna udruženja (planinari, paraglajderi) organiziraju tradicionalna druženja i izlazak na vrh Gostilj.

Trava iva (lat. teucrium montanum) vrlo je ljekovita biljka koja raste u planinskim krajevima diljem svijeta. Vjerovanje je da je iva lijek za sve bolesti, otud i poslovica “trava iva od mrtva pravi živa“. Gdje god da se bere ta trava, barem trećinu vidljivih cvjetova treba ostaviti netaknute. Jer osim što je ljekovita, korisna je i zato što izvrsno vezuje ono malo zemlje na golom kamenjaru.

U BiH je malo staništa na kojim ta biljka raste, zbog čega Gostilj na planini Ozren važi za zanimljivo turističko mjesto. U cilju očuvanja tradicije planirano je da se branje trave ive uvrsti kao nematerijalno dobro na listu UNESCO-a.

Komitet za nematerijalnu baštinu UNESCO-a u ovoj godini razmatrat će našu nominaciju elementa nematerijalne baštine “Branje trave ive na Ozrenu” za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Šef Ureda UNESCO-a za BiH Siniša Šešum kaže Feni da su zasjedanja obično krajem novembra ili početkom decembra, tako da se određeni rezultati očekuju do kraja ove kalendarske godine.

– Može se dogoditi da upis bude odgođen ili ne bude prihvaćen. Ali, mislim da je (sudeći po onome što smo dosad mogli vidjeti) predani nominacijski fajl kompletan i nadati se da će ocjena biti pozitivna – kaže on.

Dodaje da ipak treba sačekati ocjenu evaluacijskih tijela, kao i odluku Međuvladinoga komiteta, odluku prati određeno obrazloženje u kojem će biti navedeni svi detalji.

Šešum precizira da, i kad se element uvrsti na listu, može doći do skidanja u slučaju da nestane sama tradicija ili da element ne zadovoljava jedan ili više kriterija na osnovu kojih je upisan ali i naglašava da postoje određeni mehanizmi zaštite (zaštita ugroženih elemenata) da do toga ne dođe. Dosad, kaže, nije bilo slučajeva skidanja s liste, ali Operativne smjernice za implementaciju Konvencije iz 2003. godine, predviđaju i tu mogućnost.

Pojasnio je da uvrštavanje na Reprezentativnu listu UNESCO-a zapravo znači zaštitu tradicije branja trave ive, a zaštitu same trave ive trebalo bi vršiti putem drugih institucija.

– U svakom slučaju ako nestane trave ive, nestat će i tradicije. Zato je bitno da se svi dijelovi tog elementa nematerijalne baštine adekvatno štite – poručio je.

Profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Senka Barudanović smatra da običaj branja trave ive na dan Usjekovanja glave sv. Jovana Krstitelja (koji baštine stanovnici sela na Ozrenu) predstavlja dobar primjer biokulturne baštine Bosne i Hercegovine.

– Trava iva, kao i brojne druge biljne vrste, odavno je poznata u narodu kao ljekovita vrsta. Ti prirodni resursi koristili su se kroz vjekove na području Bosne i Hercegovine, obezbjeđujući kvalitetan i zdrav život ljudi – kaže ona.

Spajanje narodnih običaja s korištenjem biodiverziteta u Bosni i Hercegovini normalna je, kako je kazala, posljedica našeg prirodnog bogatstva i kulturnog diverziteta.

Na globalnom planu, takvi primjeri se sve više promoviraju kao element identiteta određenih područja, čime se stvaraju uvjeti za zaštitu baštine i razvoj održivog turizma.

– Zbog toga, prijedlog Državne komisije za suradnju BiH s UNESCO-om predstavlja korak naprijed u promociji i zaštiti naše prirodne i kulturne zaštite. Treba istaći i potrebu pripreme šire državne liste prioriteta za zaštitu prirodno-historijskog naslijeđa BiH – kaže ona.

Međutim, ističe prof. dr. Barudanović, korištenje prirodnih resursa lako pređe granicu održivosti.

– To se slobodno danas u Bosni i Hercegovini može povezati sa stanjem prirodnih populacija smilja, borovnice, trave ive, lincure i brojnih drugih. Bez ikakvih uputa o održivom branju i kontrole korištenja prirodnih resursa, BiH će ubrzo imati (ili već ima?) problem ugroženosti, pa čak i gubitka određenih vrsta na njihovim prirodnim staništima zbog prekomjerne eksploatacije. Da bi se utvrdilo stanje tih vrsta i njihovih populacija, neophodno je poduzeti monitoring, što zahtijeva obezbjeđivanje sredstava i to u skladu sa Strategijom za zaštitu biološke raznolikosti BiH – naglasila je.

Smatra da inicijativa Državne komisije, u tom smislu, može mnogo doprinijeti u pravcu lokalne, regionalne i globalne promocije i zaštite vrijednosti našeg prostora. Međutim, konkretne mjere zaštite ipak ostaju na nama.

– One su zasnovane na primjeni entitetskih zakona o zaštiti prirode. Uspostava zaštićenog područja u kategoriji Zaštićenog pejzaža omogućila bi punu zaštitu tog vrijednog prirodnog resursa, uz istovremenu zaštitu tradicije i običaja, te dozvolila branje trave ive u ekološki održivim granicama – naglasila je.

Članovi Državne komisije za suradnju BiH s UNESCO-om podržali su 31. marta 2016. godine nominaciju elementa “Branje trave ive na Ozrenu” za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Nominaciju je pripremio Muzej u Doboju, a radi se o vjekovnom običaju branja ljekovite trave ive na dan Usjekovanja glave sv. Jovana Krstitelja, koji baštine stanovnici sela na Ozrenu. Taj element već se nalazi na Preliminarnoj listi nematerijalne kulturne baštine BiH.