BiH u društvu vodom najbogatijih zemalja, ali pitke vode je sve manje

Centralna manifestacija obilježavanja Svjetskog dana voda održana je danas u Sarajevu, pod motom ovogodišnje kampanje „Budi promjena“. Svjetski dan voda obilježava se već tri decenije 22. marta. Različitim sadržajima svake godine se na ovaj dan nastoji skrenuti pažnja na neprocjenjivu vrijednost vodnih resursa, te podići svijest javnosti o sve prisutnijoj globalnoj krizi s vodom.

Kampanja ima za cilj da potakne ljude na preduzimanje akcije kako bi promijenili načine korištenja, odnosno gospodarenja vodom.

Direktor Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo Sead Delić ističe da se svake godine 22. marta skreće pažnja na zaštitu voda, zaštitu od voda i održivo upravljanje vodnim resursima.

– U BiH ovaj dan se obilježava različitim naučno stručnim, edukativnim sastancima, sa ciljem da se skrene pažnja na vodu. Ovogodišnji moto nam poručuje da nemamo vremena da čekamo kada je u pitanju zaštita voda, već moramo krenuti na svim poljima kako bismo u konačnici sačuvali vodu i život na planeti. Oni koji imaju vodu ne obraćaju pažnju na njenu zaštitu, dok oni kojima je uskraćena paze, čuvaju, često se bore za nju, a mnogi gube živote zbog nestašice pitke vode – izjavio je Delić.

Napominje da će nestašica pitke vode u svijetu biti najveći problem u 21. vijeku, jer 40 posto stanovništva planete Zemlje nema čiste izvore pitke vode. Kako je kazao, to nije posljedica nedostatka vode, koja je konstanta u prirodi, već povećanja broja stanovnika planete, klimatskih promjena, urbanizacije, poljoprivrede i industrije, a posebno onečišćenja površinskih voda.

BiH spada u red vodom najbogatijih zemalja. Sa 9.460 kubnih metara vode po stanovniku BiH je prva u regiji i peta u Evropi. To ne mora da znači da će u budućnosti imati dovoljne količine pitke vode, jer prema posljednjoj studiji Agencije vezano za održivost i dugoročno snabdijevanje stanovništva vodom, te za potrebe industrije, poljoprivrede i drugih grana, vode će biti dovoljno za nekoliko desetljeća.

– To ne znači da tu vodu ne možemo onečistiti. Svim akterima u BiH će biti pravi izazov očuvati čiste i pitke vode. Morat ćemo raditi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja voda, počev od osnovnih škola pa nadalje. Potrebna su i daleko veća finansijska sredstva za sektor voda – dodao je Delić.

Godišnje u svijetu umire 1,4 miliona ljudi, a 74 miliona živjet će kraće zbog bolesti nastalih korištenjem vode lošeg kvaliteta, neodgovarajućih sanitarnih uvjeta i problema vezano za higijenu. Danas, jedna od četiri osobe širom svijeta nema ispravnu vodu za piće.

Najnoviji podaci pokazuju da vlade moraju raditi u prosjeku četiri puta brže kako bi ispunile cilj na vrijeme, a to je „voda i kanalizacija za sve do 2030. godine“.

Predstavnica Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Alma Imamović napominje da je ovo ministarsvo u posljednjem periodu pokrenulo izradu strateško – planskih dokumenata, a usvojeni i objavljeni su planovi za upravljanje vodama.

– Također, u proceduri je izrada planova zaštite rizika od poplava, a prošle godine smo pokrenuli i reformsku agendu za oblast vodnih usluga. Žao mi je što građani nisu više uključeni u ove reformske procese, jer svi moramo biti dio promjene u očuvanju vodnih resursa – kazala je.

Raspoloživi podaci potvrđuju da Bosna i Hercegovina trenutno ne eksploatira više vode nego što dozvoljavaju bilansne rezerve. Da bi takvo stanje i dugoročno održali, neophodno je osigurati racionalno korištenje resursa, smanjiti onečišćenje i provoditi mjere za očuvanje prirodnog vodnog režima koliko god je to moguće, uz primjenu principa održivog upravljanja vodama.

Prošle godine usvojeni su planovi upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save i vodno područje Jadranskog mora u FBiH. Ovim planovima predviđen je cijeli niz mjera koje je potrebno realizirati u periodu 2022- 2027. godina, a sve s ciljem postizanja dobrog stanja voda.

Direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar Damir Mrđen napominje da implementacija planova često nije izvodiva zbog nedostatka sinergije institucija, kao i da očuvanju vodnih resursa može doprinjeti svaki pojedinac, počev od jutarnjeg pranja zuba i načina na kojima građani raspolažu vodom.

– Ciljevi koje su Ujedinjeni narodi postavili za 2030. godine ne mogu biti niti teoretski ispunjeni, jer bi trebalo aktivnosti četiri puta ubrzati. Tu ne govorim samo o BiH, nego i mnogim članicama Evropske Unije koje su s implementacijom mjera započele mnogo ranije – naveo je Mrđen.

U skladu s principima EU Direktive o poplavnim rizicima i zakonskom regulativom, u FBiH, uz podršku EU, u toku je realizacija projekta izrade Planova upravljanja rizikom od poplava u Federaciji BiH. U toku je postupak javnih konsultacija na nacrte ovih dokumenata koji predviđaju set strukturnih i nestrukturnih mjera, čime će na određen način biti definirano šestogodišnje djelovanje u oblasti zaštite od štetnog djelovanja voda u skladu s principima EU.

Nažalost, kako ni prostori u BiH nisu pošteđeni od ekstremnih hidroloških događaja te uz konstantnu devastaciju prostora uz vodotoke, izgradnju u vodozaštitnim zonama i pretvaranje pojedinih riječnih korita u deponije otpada – očuvanje vodnih resursa postaje sve zahtjevniji zadatak.