Banjalučki paraglajder Aleksandar Santrač: Sve više stranaca dolazi u BiH da leti

Aleksandar Santrač (48), jedan od pionira paraglajdinga u Bosni i Hercegovini i na prostoru bivše Jugoslavije, koji je nedavno s kolegom Mirvadom Zenunijem predstavljao BiH na Evropskom prvenstvu održanom u Portugalu, kaže da je BiH idealna za ovaj sport.

Santrač je s bratom Dejanom s 16 godina skakao padobranom i tu se rodila ljubav prema letenju, visinama i adrenalinu, a dvije godine kasnije pošto je počeo da se razvija paraglajding u svijetu braća Santrač izveli su prve letove.

Druženje i letenje

“Paraglajding je mnogo jednostavniji, jer vam ne treba avion i kompletna organizacija da biste mogli letjeti. Jednostavno uzmete svoj paraglajder odete na brdo i ako je vrijeme dobro letite”, ispričao je Aleksandar Santrač ekipi Anadolu Agency (AA).

Od 2001. godine osnovali su klub koji broji dvadesetak stalnih članova i svake godine organizuje obuku za početnike. Ove godine kroz školu kluba “Airdrenaline” u septembru će proći osam novih članova.

“Trudimo se i tri, četiri puta godišnje otići na neka jača takmičenja kako bi održali formu. Letimo slobodno, svaki put kad imamo priliku dođemo na brdo, družimo se i letimo. Paraglajding je mnogo interesantniji kad se leti u društvu”, kazao je Santrač.

U proteklom period članovi kluba su zabilježil niz uspjeha. Nekoliko puta bili su prvaci BiH, a ove godine predstavnici BiH prvi put su bili na evropskom prvenstvu. Santrač je bio bolestan dva dana zbog čega nije mogao letjeti, pa domaći takmičari nisu ostvarili zapažen rezultat, ali su prezentovali zemlju na najbolji mogući način.

Paraglajding nastao iz padobranstva

“Nadam se da više nećemo propuštati ni evropska, ni svjetska prvenstva”, rekao je Santrač.

Prema njegovim riječima, paraglajding ili slobodno letenje ljudi obično vežu s padobranstvom što nije velika greška, jer je nastao iz padobranstva.

“Osnovna razlika je da padobran sigurno ide dolje, svaki padobran je tako dizajniran, a moderne paraglajding kupole mogu da lete, da idu u visinu. Paraglajder može da preleti velike distance ako je vrijeme u redu”, rekao je on.

Koliku razdaljinu iskusan sportista može preći zavisi od vremena i godišnjeg doba, a kako kaže Santrač, u BiH je pri idealnim uslovima moguće preći do 130 kilometara. Kada su u pitanju visine do kojih dosežu paraglajderi, u BiH je to oko 3.000 metara, a kada je u pitanju Banjaluka obično se ide do 2.000 metara. Osim razdaljine, visine i dužina trajanja leta zavisi od vremenskih prilika, a prema riječima Santrača s “dobrim istočnim startom” u letu je moguće provesti gotovo cijeli dan od 11 do 19-20 časova.

“Najvažnije je da se letenje dešava kroz neku organizovanu ustanovu uz ljude koji imaju iskustvo, kroz paraglajding školu. Veliki problem je što je sve dostupno svima svako može da kupi opremu i da se odluči da leti međutim tu nastanu greške. Ljudi s iskustvom vode računa o svemu, o opremi koju birate, mjestu i najvažnije o vremenskim prilikama za vrijeme leta”, rekao je Santrač i dodao da greške i povrede dolaze zbog pogrešnog odabira opreme i vremena kad se leti.

BiH idealna za paraglajding

Upravo iz grešaka učili su ljubitelji paraglajdinga, a jedna od najčešćih bila je polijetanje u pogrešno vrijeme.

“Mi imamo pravilo koga se držimo – da je uvjek mnogo bolje biti na zemlji i žaliti što nismo poletjeli nego da letimo i da žalimo što nismo na zamlji”, rekao je on.

Ekipa AA sa Santračem je razgovarala nakon leta u selu Stričići na planini Manjača gdje postoji više lokacija koje se koriste za paraglajding.

“BiH je idealna za paraglajding, imamo kontitnentalno-mediteransku klimu, nemamo jake vjetrove, imamo razlike temperatura noću i danju, a reljefi su savršeni. Super se leti u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Trebinju, Doboju, Zenici, Cazinu, Tuzli, nema grada gdje se ne leti. Ima preko 200 pilota koji aktivno lete i paraglajding ima fantastične uslove za razvoj turizma za popularizaciju zemlje, sporta, svega…”, kazao je Santrač.

Upravo zbog toga, i prihvatljivih cijena pogotovo u odnosu na evropske centre sve je više ljudi koji u BiH dolaze da bi letjeli, iz okruženja i iz Evrope. Osim takmičara, dolaze i rekreativci, ljudi koji lete samo iz zabave i oni najviše posjećuju BiH.

Teško opisiv osjećaj

Aleksandar Santrač objasnio je i da postoji mogućnost da lete i ljudi koji nikad nisu letjeli, u tandem paraglajderu, koji je dizajniran tako da nosi dvoje ljudi, pri čemu početnik mora biti u pratnji tandem mastera.

“Teško je objasniti šta čovjek osjeti kada leti, paraglajding je najbliži letenju ptica. Letite bez pomoći motora, isključivo uz pomoć vjetra i vazduha i ono što osjetite stvarno je vrlo teško opisati, svršenstvo, mir i potpuna koncentracija. U paraglajdingu vam se ne može desiti da razmišljate o problemima koje ste imali prošli noć ili na poslu, traži potpuni fokus i to odmara, jer su sva čula usredsređena na letenje”, kazao je Santrač.

Obzirom da leti već 30 godina na pitanje da li bi mogao bez paraglajdinga kada bi morao, odgovorio je da bi se navikao, ali da mu ne bi bilo lako.

“Letenje uđe pod kožu i osjeća se potreba da leti i svaki put kad poleti čovjek razumije tu svoju potrebu i zbog čega je to tako”, rekao je on i dodao da je ipak u pitanju najstariji ljudski san.