Antarktik u opasnosti zbog školjki, algi i rakova koje donose brodovi

Životinjske i biljne “stoperske” vrste na brodovima iz cijelog svijeta prijete netaknutom, krhkom ekosistemu Antarktika, rezultati su studije koja je pomno ispitivala istraživačke, turističke i ribarske brodove koji posjećuju ovo zaštićeno, udaljeno područje. Istraživanje Univerziteta Cambridge navodi školjke, alge i rakove, javlja Anadolu Agency (AA).

Ističe se da Antarktik posjećuju brodovi iz ukupno 1.500 luka širom svijeta.

“Ovi brodovi putuju po cijelom svijetu. To znači da su potencijalni resursi za invazivne vrste gotovo neograničeni”, rekla je Arlie McCarthy, šefica istraživanja na Univerzitetu Cambridge.

Kako je objasnila, takve vrste mogu potpuno promijeniti ekosistem.

“Mogu stvoriti potpuno novo životno okruženje u kojem veličanstvene vrste sa Antarktika teže pronalaze svoje mjesto”, upozorila je McCarthy.

Istraživanje naglašava potrebu za oštrijim mjerama kako bi se osiguralo da brodovi ne nose vrste koje bi mogle zadirati u krhko stanište Antarktika. Uz pomoć satelitskih podataka i međunarodnih baza podataka o brodovima, istraživački tim je procijenio težinu prometa na Antarktiku, kao i odakle ta plovila dolaze.

“Ono što nas je zaista iznenadilo je da nemaju jednu matičnu luku u koju bi se mogli vratiti”, rekla je McCarthy.

Svaka morska vrsta koja se može pričvrstiti za trup broda i preživjeti put do Antarktika može predstavljati prijetnju. Školjke, rakovi i alge posebno zabrinjavaju jer se bukvalno lijepe za brod. Dagnje također mogu preživjeti u polarnim vodama i brzo se širiti, ugrožavajući floru i faunu morskih algi.

Budući da djeluju kao filteri za vodu, mijenjaju lanac ishrane mora i hemijski sastav vode.

“To je posljednje mjesto na svijetu gdje nemamo morske invazivne vrste. Tako da još uvijek imamo priliku da ga zaštitimo”, naglasila je McCarthy.

Prema profesoru Davidu Aldridgeu sa Univerziteta Cambridge, autohtone vrste sa Antarktika bile su izolovane u poslednjih 15 do 30 miliona godina, što invazivne vrste čini jednom od najvećih prijetnji biodiverzitetu regiona.

Turizam na Antarktiku je reguliran – brodovi za krstarenje moraju se pridržavati strogih protokola, ali turizam i dalje čini 67 posto svih posjeta Antarktiku. Slijede istraživačka plovila sa 21 posto i ribarska sa sedam.

U sezoni 2019/20, najjužniji kontinent posjetilo je više od 70.000 ljudi. I iako je turizam malo zastao zbog pandemije koronavirusa, broj je u stalnom porastu otkako su kontinent posjetili prvi turisti iz Čilea i Argentine 1950-ih.

“Gdje god ovi brodovi idu, promatramo ljudski utjecaj na okoliš, bilo da se radi o kanalizaciji, zagađenju, sudarima životinja ili buci”, objašnjava McCarthy.

Profesor Lloyd Peck iz Britanske organizacije za istraživanje Antarktika (BAS) smatra da turizam ima i pozitivne i negativne posljedice.

“Turistički brodovi čine veliki udio posjeta i stoga mogu dovesti više alohtonih vrsta. Ali, agencije koje sprovode obilaske izuzetno su zainteresirane za okoliš i vrlo su pažljive, a njihov protokol je strog”, naglasio je.

BAS poziva na još veći oprez i dodatne sigurnosne mjere za zaštitu antarktičkih voda, uključujući redovnije čišćenje brodova i pregled trupa kamerama.