Američke smjernice za prehranu: Doručak nije važan, pijte pet šoljica kafe dnevno
Piti pet šoljica kafe dnevno, dodati malo više soli od dosadašnjih preporuka i ne bježati od holesterola koji više nije toliko “opasan” – sažetak je novih američkih smjernica za prehranu koje su naišle na niz komentara, podrške i otpora. Iz smjernica koje donosi tamošnji nadležni federalni ured za poljoprivredu i zdravlje izbačen je i – doručak. Taj obrok, koji se dosad smatrao najvažnijim u danu, u posljednjem izdanju smjernica, koje teoretski određuju kako bi trebao izgledati tanjir Amerikanaca, nije ni spomenut, prenosi Večernji list.
Kritike na holesterol
“Nove smjernice nemaju veze s fiziologijom, nego sa stilom života koji se promijenio. Sada je stil života takav da je vrijeme za doručak pomaknuto. Usto, gubimo interes za doručak jer imamo kasnu večeru”, objašnjava dr. Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistica, ističući da do ove promjene nije došlo zato što je doručak postao nebitan obrok.
Nadalje, “izbrisana” je maksimalna granica soli od 2,3 grama dnevno za sve dobne grupe. Dakle, dosad su smjernice, koje se inače revidiraju i izdaju svakih pet godina, spomenutu količinu soli savjetovale samo za odrasle osobe u dobi do 51 godine. Za one starije od toga te za hronične bolesnike preporuka je bila 1,5 grama soli dnevno. Sada je ta granica izjednačena, s tim da se mora napomenuti kako se tih 2,3 grama soli dnevno odnosi na sol koju direktno unosimo u organizam, a ne na onu skrivenu koja se nalazi u mnogim namirnicama i proizvodima. Upravo je takav “labaviji” stav prema soli, često apostrofiranoj kao tihom ubici, jedna od ključnih promjena. I dr. Martinić promjenu te preporuke, ne samo u ovim smjernicama, naziva najvećom koja se dogodila u posljednjih 25 godina u dijetetici.
“To je promjena koja kaže da manje soli nije dobro! Danas znamo da nije zdravo unositi ispod pet grama soli dnevno. Jednako tako i preporučenih 300 miligrama holesterola dnevno znači da manje od toga nije zdravo, ali ne znači da 500 miligrama holesterola dnevno i dalje nije opasno. U smjernicama ne idu na sto posto “free cholesterol”, a evropske smjernice nikada i nisu dramatično isključivale namirnice koje imaju holesterol. Holesterol mogu proizvesti samo namirnice životinjskog porijekla i ljudske stanice. U Evropi imamo podatak da osobe koje u potpunosti apstiniraju od unosa životinjskih namirnica također imaju problema s holesterolom zato što je 85-90 posto holesterola endogenog porijekla, odnosno samo mali postotak holesterola unosimo izvana”, objašnjava nutricionistica Martinić.
Kako ćemo znati proizvodi li povišen holesterol naše tijelo ili ga sami unosimo?
“Ako se nakon dijete stanje popravi, znači da nismo bili bolesni, nego kontaminirani”, odgovara.
Upravo je holesterol naišao na niz kritika u američkoj javnosti te su i naučnici koji stoje iza posljednjeg izdanja smjernica prozvani za povezanost s industrijom.
Ostalo crveno meso
Objavljen je podatak da mnogi od njih dolaze iz ustanova čije radove često finansiraju veliki proizvođači. Javili su se i proizvođači pića s obzirom na to da je limitiran unos šećera na maksimalnih deset posta od ukupno unesenih kalorija. Oni pak smatraju da svojim proizvodima “bez šećera” pridonose zdravom načinu prehrane. Glas su digli i oni koji su primijetili kako smjernice, koje inače čine osnovu za jelovnike u američkim školama, vrtićima, bolnicama…, nisu izbacile crveno meso.
