Uticaj koji žene imaju na svjetsku ekonomiju

Bisnode Indeks ženskog uticaja – BIWI – je jedinstveni indeks koji se koristi za upoređivanje različitih zemalja prema uticaju koje žene imaju na ekonomiju.

Uticaj žena se mjeri u skladu sa četiri parametra: udio u broju kompanija, udio u broju zaposlenih, udio u prihodima i udio u neto dobiti.
Udio broja žena koje posjeduju vlastite kompanije u odnosu na ukupan broj kompanija je osnovica za obračun BIWI.

Ova baza se onda množi sa obimom poslovanja žena vlasnica, koja se mjeri po broju zaposlenih, prihodima i neto dobiti.

Žene u Švedskoj imaju najveći utjecaj na privredu, sudeći prema BIWI. Njih prate žene preduzetnici iz Mađarske, dok i Srbija ima BIWI iznad prosjeka. Austrija i Poljska takođe imaju BIWI preko 100, ali izračunat koristeći smanjen skup. Austrijski BIWI je isključivo baziran na osnovu broja kompanija, dok je poljski BIWI baziran na broju kompanija i prihoda. Slovenija ima najmanji BIWI.

Deset zemalja, članica Bisnode su bile uključene u ovu analizu. Prosječan uticaj žena na nivou svih deset analiziranih zemalja predstavlja bazu BIWI, u vrijednosti od 100. Zemlje koje imaju BIWI iznad 100 su okarakterisane kao zemlje sa većim uticajem žena na domaću ekonomiju u odnosu na ukupan prosjek svih deset zemalja, a one sa indeksom ispod 100 kao zemlje sa nižim uticajem žena na domaću privredu.

Rangiranje

Mjerila koja su korištena za mjerenje dionica žena preduzetnica u ukupnoj ekonomiji, sudeći prema posebnim parametrima pokazuju da žene preduzetnice u Mađarskoj imaju najveći broj dionica sudeći prema broju kompanija, radnicima i zarađenim prihodima. Kompanije pod vodstvom žena u Švedskoj imaju najveće udjele u zaradi neto dobitaka. Slovenija ima najmanje udjele u kompanijama koje su pod vodstvom žena preduzetnica.

Omjeri

Sudeći prema odnosu udjela broja zaposlenih u kompanijama pod vodstvom žena prema udjelu broja kompanija konroliranih od strane žena, kompanije u vodstvu žena u Švedskoj i Norveškoj u prosjeku zapošljavaju više nego kompanije u vodstvu muškaraca.
U obje zemlje zaposlenost u kompanijama u vlasništvu žena je 21% iznad nivoa privrede. U drugim zemljama je ispod 1, što ukazuje da kopmanije čije su vlasnice žene zapošljavaju manje ljudi nego one čiji su vlasnici muškarci. Najniži omjer se nalazi u Belgiji.

Odnos udjela u kompanijama pod vodstvom žena u zarađenim prihodima prema udjelima broja kompanija koje su kontrolirane od strane žena pokazuju da žene preduzetnici u Švedskoj zarađuju u prosjeku 26% više prihoda u poređenju sa prosjekom ekonomije.

U drugim zemljama, kompanije pod vodstvom žena u prosjeku zarađuju mnogo manje prihoda nego kompanije pod vodstvom muškaraca, sa najvećom razlikom pronađenom u Poljskoj gdje prihodi zarađeni u kompanijama pod vodstvom žena su ispod prosjeka u ekonomiji zemlje za skoro dvije trećine.

Odnos udjela kompanija u vlasništvu žena u zaradi neto dobiti i udio broja kompanija pod kontrolom žena ukazuje na to da žene preduzetnice iz Švedske i Slovenije zarađuju veću neto dobit od svojih muških kolega.

Neto dobiti od kompanija u ženskom vlasništvu u prosjeku su veći za 55% od prosjeka švedske privrede, dok su u Sloveniji kompanije u ženskom vlasništvu 9% više profitabilnije od prosjeka slovenačke ekonomije. Hrvatske žene preduzetnice imaju najgori omjer, što pokazuje da je profitabilnost kompanija u vlasništvu žena, niža od prosjeka privrede za dvije trećine