Pronađeni crvi koji jedu stiropor, naučnici tvrde da je to “jako dobro i korisno”

Polistiren je jedan od najčešćih oblika plastike. Koristi se u materijalima za pakiranje, jednokratnom priboru za jelo, kutijama za CD-ove… Vrlo često ga vidimo u formi ekspandirane pjene, poznate kao stiropor.

Problem je što ga nije lako reciklirati i većina polistirena završava na odlagalištima otpada ili u okeanima, gdje predstavlja opasnost za morski život.

Ali sada su naučnici s australijskog univerziteta Queensland otkrili da supercrvi, odnosno ličinke crva Zophobas morio, vole jesti taj materijal, a njihovi crijevni enzimi mogli bi biti rješenje za veću razinu recikliranja polistirena, piše Science Alert.

Mogu preživjeti i ako se samo hrane stiroporom

Zoolog Chris Rinke rekao je za AFP kako su prijašnja istraživanja pokazala da sićušni voštani crvi i brašnari (koji su također ličinke kukaca) pokazuju sklonost konzumiranju plastike i da su zato pretpostavili da bi još veći crvi mogli biti dodatno efikasniji.

Naime, supercrvi narastu do pet centimetara i uzgajaju se kao hrana za gmazove i ptice ili čak za ljude u zemljama kao što su Tajland i Meksiko. Rinke i njegovi kolege držali su supercrve tokom tri sedmice na različitim režimima prehrane. Nekima su davali stiropor, nekima mekinje, a drugima ništa.

“Uočili smo da supercrvi mogu preživjeti i ako se samo hrane stiroporom, čak i dobiti na težini u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je gladovala, što ukazuje na to da ovi crvi mogu dobiti energiju jedući polistiren”, rekao je.

Problem – takva prehrana loše utječe na zdravlje crva

Iako su supercrvi uzgojeni na polistirenu završili svoj životni ciklus pretvarajući se u čahure, a zatim u kornjaše, testiranja su pokazala da je u njihovim crijevima došlo do gubitka mikrobne raznolikosti i pojave potencijalnih patogena. To znači da iako ovi kukci mogu preživjeti na polistirenu, to zapravo nije njihova prirodna hrana i polistiren loše utječe na njihovo zdravlje.

Naučnici  su stoga napravili analizu mikroba u njihovim crijevima kako bi otkrili koji su enzimi u genima uključeni u razgradnju plastike.

“U konačnici, željeli bismo izbaciti supercrve iz tog procesa”

Rezultati ovog istraživanja mogli bi biti primjenjivi na dva načina. Jedan je da se supercrvima, uz polistiren, doda i biootpad, što bi pozitivno utjecalo na njihovo zdravlje. Drugi način je da se naprave postrojenja za recikliranje koja oponašaju probavu ličinki, odnosno da prvo usitnjavaju plastiku, a zatim je “probavljaju” putem bakterijskih enzima.

“U konačnici, željeli bismo izbaciti supercrve iz tog procesa”, rekao je Rinke.

Istraživanje naziva Insights into plastic biodegradation: community composition and functional capabilities of the superworm (Zophobas morio) microbiome in styrofoam feeding trials, objavljeno je u časopisu Microbial Genomics, prenosi Index.