Ovaj zabranjeni sibriski grad krije veliku tajnu (FOTO)

“Trebalo je više od dva mjeseca da ruske vlasti daju dozvolu da putujemo u tajnoviti sibirski grad Norilsk, koji se nalazi na ivici Polarnog kruga”, piše BBC.

Decenijama je bio zatvoren za strance jer se smatra strateškim područjem. Tek nakratko su ga otvorili na kraju 90-ih. Najsjeverniji je grad na svijetu, sa više od 100 hiljada stanovnika.

Ljeti je ovdje šest nedjelja neprekidno dan, a zimi isto toliko neprekidno noć, pa se temperatura spušta i do minus 50 stepeni Celzijusa.

Nekada su ga okruživali silosi u kojima su bile interkontinentalne balističke rakete. Ali danas ima u ovom gradu nešto drugo što se želi sakriti od ostatka svijeta, a to je hronično zagađenje.

Iz daljine izgleda kao da su nad gradom tmurni oblaci i da se sprema nevrijeme na inače čistom plavom arktičkom nebu. Krivci su nakupine golemih dimnjaka u postrojenja koja su izgrađena oko Norilska. 24 sata na dan, sedam dana u nedjelji oni u ispuštaju otrovne koktele zagađivača za koje su odgovorne ove kompanije, a riječ je o sumpor-dioksidu. Kad jednom stignu u atmosferu, pretvaraju se u otrovne kisele kiše.

Kompanija “Norilsk Nickel”, čija je vrijednost nekoliko desetina milijardi dolara, priznaje da u atmosferu ispuštaju i druge štetne tvari poput teških metala iako ih ima u znatno manjim količinama.

“Ljeti se mijenja smjer vjetra i sve te otrovne materije padaju tačno na grad. To svi osjećamo jer postaje nemoguće disati”, kaže lokalni kamerman Anrei Razdevilov.

Tvornica “Norilsk Nickel” u vlasništvu ima sve okolne rudnike koji sadrže plemenite metale, a dopustili su i ulazak u najveću talionicu koju zovu ‘Nada’.

Izgrađena je kasnih 70-ih i najmodernija je od sve tri, budući da najstarija datira iz 1930. godine, dakle iz vremena kada je metalna industrija u Norilsku izgrađena rukama zatvorenika Staljinovih gulaga. Tada se zvao Popravno-radnički centar Norilsk i u njemu je bilo 1.200 ljudi.

“Unutrašnjost ‘Nade’ je zapravo zaglušujuće bučan, zagušljivi kotao. Velike peći tale rudu izvađenu iz rudnika, a na kraju se slijevaju u potoke crvenog užarenog tekućeg metala koji teče u ogromne posude uz koje stoje radnici. Ovdje se proizvodi široka paleta raznih metala, uključujući nikal, bakar, paladijum, platinu, zlato i srebro. Ali ruda takođe sadrži veliku količinu sumpora. Naš vodič, glavni inženjer Igor Dmitriev, bio je iskren o količini zagađenja koju tvornica proizvodi svake godine”, piše BBC.

“Ovo postrojenje emituje devet stotina hiljada tona sumpor-dioksida. To je iznos dogovoren s vladom”, objasnio je Dmitriev.

Prema podacima kompanije, ukupna količina sumpornog dioksida proizvedena od strane sve tri postrojenja gotovo je dva miliona tona godišnje, što je brojka koja je krajem osamdesetih godina pala samo za oko 16% u odnosu na količinu s kraja ‘80-ih i posljednjih dana Sovjetskog Saveza.

Organizacija za zaštitu okoline “Greenpeace” Rusija kaže da je onečišćenje stvorilo 30 km “mrtve zone” oko grada i, kako tvrde naučnici, kisele kiše su se proširile na područje jednako veličini Njemačke.

“Odvezli smo se u jednu od šume, ispred Norilska, kako bismo vidjeli što se dogodilo. Pronašli smo mnoga stabla koja su bila već mrtva ili umiru. Lokalni stanovnici kažu da se dokazi još lakše mogu vidjeti kasnije, tokom godine”, dodaje BBC, a potom citira doktoricu Svetlanu Golubkovu.

“Kad počnu rasti, onda su zelena, ali kad iznad njih dođe oblak dima, počinju umirati”, kaže ona.

Ipak, njena mnogo veća briga je zdravlje stanovništva, naročito djece, a tu se jasno vidi trend.

“Šezdesetih godina prošlog vijeka ovamo je doselilo mnogo ljudi i svi su bili zdravi. Ali sada je ovdje vrlo malo zdrave djece, a sve zbog zagađenja”, kaže Golubkova.

Zabrinuta je i za vlastitu kćerku tinejdžerku koja ima problema s očima i zato žele da se presele u neki drugi grad. Ali za kompaniju “Norilsk Nickel”, koja zapošljava najveći dio gradske radne snage, u pitanju je ogromna količina novca. To je najveći svjetski proizvođač nikla i paladijuma.

Godišnje ostvare i do 2 milijarde neto dobiti, a zvaničnici kompanije kažu da su zalihe nikla i paladijuma tolike da mogu poslovati još barem 30 godina. Prihodi koje ostvaruju učestvuju s 3 odsto u ukupnom BDP-u Rusije.

Zamjenik generalnog direktora “Norilsk Nickel”, Tav Morgan, kaže da firma prihvata odgovornost za ono što se dogodilo šumama, ali je insistirao da preduzimaju mjere za smanjenje zagađenja.

“U periodu do 2020. očekujemo smanjenje emisija sumpor-dioksida za oko dvije trećine. Gledajući brzinu kojom rješavamo ove probleme možete ovaj grad uporediti s drugim gradovima širom svijeta”, kaže Morgan.

Ali, kasnije je priznao da je teško garantovati taj tempo smanjenja jer je rekao da još uvijek razvijaju tehnologiju. Organizacije za zaštitu okoline poput “Greenpeacea” su vrlo skeptične.

Pitaju se šta će s tim silnim količinama sumpora osim da ih spale. Nemoguće ga je i neisplativo izvoziti na druga tržišta jer je Norilsk u nepristupačnoj zoni. Osim toga, problem je što nedostaje nezavisnog istraživanja količine zagađenja kako bi se zaista saznali razmjeri štete.