Žalica ponovo snima film o sarajevskoj mahali, gledat ćemo ga u prvom kvartalu 2022.

Bosanskohercegovački režiser i profesor Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu Pjer Žalica počinje sa snimanjem novog filma nazvanog “Praznik rada” koji bi, otkrio je u intervjuu za Fenu, trebao imati premijeru u prvom kvartalu 2022. godine.

Priča je to o savremenoj temi koja nije jednostavna, ali je tretirana na duhovit način i govori o mentalitetu bosanskohercegovačkog čovjeka. Radnja je fokusirana na jednu od sarajevskih mahala i pomalo je lokalna, ali zbog drame koju nosi ona je regionalna i univerzalna.

Na filmu se radi već više godina, a bit će realiziran u regionalnoj koprodukciji Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije, a film je podržala i Evropska komisija kroz Media projekt platformu i EUROIMAGE-a, koji je najveća evropska podrška koprodukcijama.

Podršku su dobili i unutar BiH prije svega od Filmske fondacije Federacije Bosne i Hercegovine, od kantona, a Žalica kaže da su imali vrlo dobre reakcije gdje god su tražili pomoć, što im je omogućilo da za nekoliko dana počnu snimati film.

Režiser Žalica smatra da određeni mentalitet nekog naroda nije tema nego su to okolnosti i obaveza, to su ljudi koji žive u nekoj zemlji, jer ako radite film u BiH neizbježno je da radite film i o bh. mentalitetu.

– Primjera radi, ako pravite film u Kini s Kinezima nemoguće je da film nema kineski mentalitet. Kada gledate filmove recimo iz Malezije, bez obzira šta je tema filma i koja je priča, upoznajete novi mentalitet, nove običaje, drugačije ljude i poglede na život – kaže Žalica.

S druge strane on može postati i sama tema, ako je neki problem nastao iz mentaliteta recimo ako je neko bio nepažljiv pa priča govori o tome kako je zbog nečije nepažnje došlo do neke tragedije, ali u slučaju ovog filma mentalitet je ozbiljnost s kojom se bavimo i ljudima koji žive ovdje.

– Imamo sreću jer je naš mentalitet prilično osebujan. Osim što smo različiti imamo zajednički imenitelj koji je poprilično u isto vrijeme vrlo grub i vrlo emocionalan što je vrlo zahvalno za priču – pojasnio je Žalica.

Za nekoliko dana počinje snimanje filma “Praznik rada” i taj dio posla trebao bi biti okončan do kraja septembra, a snimat će se u jednoj sarajevskoj mahali najvećim dijelom, generalno u Sarajevu te na obroncima grada.

Izrazio je nadu da će napraviti veoma dobar film koji će kasnije moći biti prikazan na festivalima, ali i da će biti zanimljiv te da će ga ljudi htjeti gledati u kinima, kao i da će internet platforme biti zainteresirane da ga prikažu.

Budući da se Žalica bavi i dokumentarističkom formom on napominje da je najteže raditi trenutni projekat jer se u tom trenutku bavite tim izazovima, a nakon što se okonča snimanje stvari uvijek izgledaju ili strašnije ili lakše.

– Projekt o kojem razmišljam da radim u budućnosti sada mi djeluje zastrašujuće, a ovaj kojim se sada bavim mi je najteži, ali i najslađi, u njemu stvarno uživam, dok sam u neki projektima doživljavao stvarne traume – ispričao je Žalica.

U intervjuu za Fenu otkrio je da je tokom realizacije jednog projekta doživio, po svim dijagnostičkim karakteristikama, ozbiljan nervni slom, ali sada mu to sve izgleda duhovito i kao sastavni dio tog procesa.

No, kada se bavite dokumentarnim filmom veoma je uzbudljivo jer pričate o stvarnom životu, vaši sagovornici su likovi kojima se to stvarno događalo, dok je s druge strane fikcija zanimljiva jer je moguće više kreacije i osjećate se slobodnije da pričate priču kako vi želite.

Stoga svaka vrsta filma kao i svaka vrsta umjetničkog izraza ima svoju specifičnu vrijednost, šarm i privlačnost, ali i loše stvari zbog čega je najteže ono što radite u tom trenutku, kaže Žalica.

– Kod nas je generalno teško baviti se kreativnim poslom ne samo filmom jer živimo u neosviještenom i neuređenom društvu koje nije svjesno stvarnih vrijednosti niti onoga šta nama zbilja treba, zbog toga nemamo industriju i ekonomiju niti kulturu, sport i umjetnost razvijenu – pojašnjava Žalica.

S druge strane, kaže Žalica, imamo razvijena nacionalistička i plemenska strujanja što je potpuno pogrešno. Napominje da će uživati u svemu što se bude moglo raditi u relaksiranom i slobodnom društvu u kojem se s “merakom” živi bez obzira koja je to vrsta stvaralačke ili privredne aktivnosti.

– Mi smo talentirani i dobri ljudi i zaslužili smo da lijepo živimo. Biramo ljude koji ne umiju to da nam osiguraju, ali to je naša greška – smatra Žalica.

Bh. režiser Pjer Žalica osvrnuo se i na pandemiju koronavirusa i posljedicama koje će ona ostaviti na kinematografiju, napominjući da će se posljedice osjetiti, ali ne u specifičnosti radnog procesa jer su već sad svi navikli na epidemiološke mjere.

– Jednostavno se naviknete na neke mjere. U našoj ekipi svi su vakcinisani, pazimo jedni na druge, snimali smo i u ratnom okruženju koje je opasnije. Sada poslije dvije godine znamo mnogo više o virusu i znamo šta znači pandemija. Posljednje epidemije koje su bile u svijetu nisu nas toliko dohvatile – kaže Žalica.

Naglašava da će se filmovi praviti, pandemija će proći i ljudi će pobijediti ovaj virus ukoliko svi shvate da se trebaju vakcinisati.

No, druge posljedice, poput distribucije filma, to se snažno ubrzalo s pandemijom jer ono što je primjera radi Netflix bio prije pandemije i što je sada znači ubrzanje koje se ne bi dogodilo u narednih deset, 15, a možda i 20 godina. To se odnosi na sve takve vrste platformi.

Ističe da je to onima koji prave filmove i TV serije malo šokantno, ali i vrlo pozitivno te je kao jedna od posljedica pandemije došlo do ubrzanja “selidbe” distribucije iz kino dvorana, televizije i kablovske televizije na internet i on demand platforme i sve druge platforme koje će doći.

Osvrnuo se na ekspanziju snimanja serija koja se u posljednjim godinama dogodila u cijelom svijetu i regiji, ali takav trend konačno je došao i u Bosnu i Hercegovinu, kaže Žalica, budući da je Bh Telecom snažno krenuo u podršku produkciji u tom smislu.

Žalica kaže da je on generacija koja se veoma dobro sjeća kako je televizija izgledala prije rata u BiH devedesetih kada su TV serije bile normalan dio gledalačkog iskustva. Bilo ih je manje jer je bio jedan, pa dva TV kanala, ali to je bilo nešto što se podrazumijeva i ljudi su je voljeli bez obzira kojeg žanra bile.

– Mi smo u regionu zadnji po tome što javni servisi ne obavljaju svoj posao koji bi po zakonu trebali obavljati pa tako nema igranog i obrazovnog programa, a s tim su nestale serije. Na sreću objavile su se nove platforme kojima treba programa koji publika želi. Time se postiže prestiž, privlače se korisnici pa su tu svi na dobitku i oni koji proizvode serije, i oni koji ih distribuiraju i oni koji gledaju – kaže Žalica.

Čestitao je velikom i snažnom producentu te vrste programa Bh Telecomu koji je odlučio da snažno uđe u konkurenciju sa sličnim kompanijama iz okruženja, te Žalica smatra da će to biti veoma značajno i za one koji proizvode serije i Bh Telecom koji je to prvi pokrenuo, što će im donijeti značajnu prednost na ovom tržištu.

Izrazio je nadu da će to pokrenuti i pozitivnu konkurenciju da i drugi počnu ulagati u to poput United Media koja bi to mogla učiniti u BiH i ne proizvoditi serije samo u Srbiji jer su te stvari sada nezaustavljive i korisne, zaključio je bh. režiser Pjer Žalica u intervjuu za Fenu.