Naučnici upozoravaju da nam prijeti mini ledeno doba

Sunce je najmirnije u zadnjih više od stotinu godina. Bez pjega, bez oluja. Astronomi kažu kako to nije ništa neobično, te da solarna aktivnost raste i opada u 11-godišnjim ciklusima, a trenutno smo u ciklusu 24, koji je počeo 2008. Ali ako se trenutni trend nastavi, naučnici upozoravaju kako bi se Zemlja mogla naći u mini ledenom dobu.

Ovo je ciklus s najmanjim brojem sunčevih pjega još od ciklusa 14, koji je dosegao svoj maksimum u februaru 1906.

Kako nema aktivnih sunčevih pjega, količina zračenja ravna je nuli, kažu naučnici, te dodaju kako će se broj dana u kojima će Sunce biti potpuno bez pjega slijedećih par godina još dodatno povećati, kako se nastavljamo udaljavati od faze solarnog maksimuma ciklusa 24 i približujemo solarnom minimumu i početku ciklusa 25.

“Trenutni stepen aktivnosti u solarnom ciklusu 24 djeluje blizu onog iz solarnog ciklusa broj 5, koji je bio između maja 1798 i decembra 1810.”, tvrde naučnici.

Prijašnji solarni ciklus, onaj broja 23, imao je svoj vrhunac između 2000. i 2002. a obilježile su ga brojne jake solarne oluje, kao i vruća ljeta na Zemlji.

Tokom solarnog maksimuma, svakodnevno se pojavljuju ogromne pjege, zračenja oštećuju satelite, a polarna se svjetlost pojavljuje čak i u Floridi. Zadnji put se tako što dogodilo za vrijeme sezone 2000.-2001.

Tokom solarnog minimuma, situacija je suprotna. Prođu cijele sedmice bez i jedne jedine pjege. To je ono što se sada događa.

Najduža zabilježena minimalna aktivnost, Maunderov minimum trajala je nevjerojatnih 70 godina, od 1645. do 1715. godine. Za vrijeme tog minimuma sunčeve su pjege rijetko primjećene a solarni se ciklus potpuno raspao. Tokom tog je perioda na sjevernoj zemljinoj polutki došlo do malog ledenog doba, sa serijom izrazito hladnih i dugih zima.

Mnogi su naučnici sada uvjereni kako je niska sunčeva aktivnost, u suradnji s pojačanom aktivnošću vulkana i promjenama u oceanskim strujama, utjecala na to hlađenje u 17. stoljeću.

Prošlogodišnje je istraživanje tvrdilo kako je uspjelo otkriti tačan način na koji rade sunčevi ciklusi, te je reklo kako će se između 2020. i 2030. solarni ciklusi međusobno isključiti.

A to bi trebalo dovesti do još jednog Maunderovog minimuma, ili novog malog ledenog doba. Model se temelji na dinamo učinku dva sloja Sunca, jednog blizu površini a drugog duboko u sunčevoj jezgri.

Predviđanja modela sugerišu kako kako će solarna aktivnost pasti za do 60% tokom 2030-tih, sve do uslova posljednji put viđenih tokom ‘mini ledenog doba’, koje je počelo 1645., tvrde rezultati koje je predstavila profesorica Valentina Žarkova na Nacionalnom susretu astronoma u Llandudnu.

Model predviđa kako će se sunčeva aktivnost smanjivati tokom ciklusa 25, da bi u ciklusu 26 gotovo potpuno nestala.

“Predviđamo da će to dovesti do Maunderovog minimuma”, rekla je Žarkova.