Na Jadranu su morski psi ubili 11 kupača, i svi su bili turisti

Podaci organizacije Shark Research Institute navode da su, otkako se vode službene statistike, morski psi u Jadranskom moru usmrtili 11 kupača, od čega je na hrvatskom dijelu Jadrana stradalo devet ljudi.

Prvi napad morskog psa na čovjeka kojem se može ući u trag dogodio se u Trstu 1. septembra 1868. Bila je riječ o kupačici na koju je naletio veliki bijeli. Lokalne vlasti su potom izdale prvo takvo upozorenje kupačima. Sljedeća dva napada uslijedila su tek 1907. Prvo su američki mediji 12. avgusta izrazito senzacionalistički izvijestili da je morski pas u Krčkom zaljevu rastrgao izvjesnog Josefa ili možda Josipa Šljivovića i neimenovanu školsku učiteljicu. Samo dva dana poslije pisali su i da je u Sućuraju na Hvaru, daleko od obale, morski pas neutvrđene vrste ubio plivačicu. Ostalo je nejasno je li bila riječ o istoj ribi.

U Kraljevici je pak 21. avgusta 1934. 17-godišnja Verica Novak iz Ljubljane plivala daleko od obale. Ribari su joj stali dovikivati da joj se približava peraja, ali ih ona nije čula. Nestala je u moru i tijelo joj nikada nisu našli. Sumnjalo se na velikog bijelog.

Krvavi niz se nastavio tek 1955., ali s dvije pogibije u jednom ljetu. Izvjesni student Romašević iz Beograda plivao je 15. jula kod Budve s dvojicom prijatelja kad je na njih nasrnuo veliki bijeli dužine čak 6,5 metara. Morski pas je mladića pregrizao napola, a iako je obalna straža čak i pronašla ribu i stala je progoniti, uloviti je nije uspjela.

Uslijedio je novi napad 26. avgusta u Opatiji istog ljeta. 32-godišnja Njemica Carla Podzun iz Augsburga plivala je samo nekoliko metara od obale, dok su njen suprug, dvojica sinova i desetak drugih kupača ležali na plaži. Iznenada je stala zapomagati kad ju je morski pas napao prvi put. Do sljedećeg napada niko nije stigao reagirati, pa ju je morski pas odvukao u dubinu. Opet u Opatiji, 24. septembra 1961., i opet student iz Beograda 19-godišnji Sabit Plana plivao je rano poslijepodne s još sedmoricom prijatelja nekih 100 metara od obale. Imao je nesreću da veliki bijeli zgrabi baš njega i otrgne mu obje noge i dio ruke.

Kod Bakra se 33-godišnji češki turist Josef Treliac čak umalo i izvukao. On je 16. avgusta 1966. plivao uz mreže za tune, kad ga napao veliki bijeli kojem su tune prirodni plijen. Treliac je umro u riječkoj bolnici. Još jedan turist, 34-godišnji Poljak Stanislav Klepa, plivao je s prijateljem Ryzardom Spartinskym kod Ike u Istri 5. septembra 1971. Veliki bijeli ga je napao i odgrizao mu dio noge. Neko im je čamcem brzo priskočio u pomoć, no Klepa je iskrvario.

I, konačno, 10. avusta 1974. u 15 sati u Lokvi Rogoznici kod Omiša, veliki bijeli od pet metara zgrabio je 21-godišnjeg Nijemca Rolfa Schneidera. U pomoć mu je priskočio Italijan Vittorio Solinghi, hrabro napao psinu i čak izvukao mladića na obalu. Schneider je ostao bez dijela noge te je na plaži umro od iskrvarenja.

Ronilac kod Visa preživio napad

Otada je zabilježen još samo napad na slovenskog ronioca Damjana Peseka kod Visa 2008. Krvoločna psina zgrabila ga je za lijevu nogu i gotovo je odgrizla. Do kosti mu je rastrgala mišić potkoljenice, teško ozlijedila arteriju i živce koji drže o pokreću stopalo.

Vojni specijalac i instruktor ronjenja Slovenske vojske iz Bleda imao je sreće. Iako doživotni invalid, uspio je spasiti živu glavu iz ralja opake životinje.

Damjan Pesek (FOTO 24sata.hr)

Iako su hrvatski naučnici tvrdili da je podvodnog ribolovca ugrizla morska psina privučena krvlju koju je ispuštala tek ulovljena riba, Pesek to opovrgava.

– To je budalaština. Od gofa nakon ulova nema krvi – kazao je Slovenac.

Stradali samo turisti

Sudeći po nizu novinskih izvještaja, sve do jednog stradalog bili su turisti. Otkako se, dakle, vode službene evidencije, morski psi u Jadranu nisu na smrt rastrgali ni jednog jedinog Istrijana, Kvarnerca ili Dalmatinca.

Kako nije logično pretpostaviti da bi ove zubate ribetine bile nacionalno isključive, razlozi koji su doveli do jezivih pogibija očito se moraju kriti u rizičnom ponašanju kupača u moru. Drugim riječima, nije kriva priroda nego ljudi. Čovjek nije prirodan plijen morskom psu, a nije im ni nešto ukusan, kažu stručnjaci.

U Jadranu oko 29 vrsta morskih pasa

U svijetu danas ima oko 400 vrsta morskih pasa, dok u Jadranskom moru obitava čak 20 vrsta. Samo dvije su potencijalno opasne za čovjeka – psina dugonosa i velika bijela psina.

U septembru 2009. je kod Šibenika ulovljen mladunac velike bijele psine.

Psina koja je ulovljena kod Šibenika

Danas je situacija drukčija, oni obitavaju dalje od kopna, a šanse da ga se zaista vidi nešto su veće kod najudaljenijih otoka, Visa i Jabuke, dok je najmanja šansa u sjevernom Jadranu jer tuna tamo gotovo i nema, a oni se kreću upravo za tunama koje love.

Tokom 2009. i 2010. zaredali su susreti s gorostasnom psinom koja može narasti i do 12 metara. Riječ je, međutim, o ribi koja se hrani isključivo planktonom i savršeno je bezopasna.

Prije ćete umrijeti u kadi nego će vas napasti morski pas

Statistika kaže da je 25 puta veća šansa da će vas ove godine ubiti grom nego morski pas. Kokosovi orasi godišnje ubiju 15 puta više ljudi nego morski psi. Šanse da će vas napasti morski pas su jedan prema 11,5 miliona, a da će vas pritom i ubiti su jedan prema 264 miliona. To znači da je 25 puta vjerovatnije da ćete poginuti u padu aviona, a još vjerovatnije je da ćete poginuti u terorističkom napadu. Smrt u kadi prijeti vam 385 puta većom opasnošću nego morski psi.

Neoprezni kupači

Utvrđeno je također da je čovjek u tri četvrtine svih smrtonosnih napada sam isprovocirao tragediju rizičnim ponašanjem. A to znači da nema mjesta panici, ali ima zdravom oprezu.

Držite se plićaka ukoliko je proglašeno upozorenje zbog uočavanja psine opasne po čovjeka. Nastojte se držati ograđenih prostora za plivače. Ne udaljavajte se daleko od obale plivajući na zračnom madracu, jer iz perspektive morskog psa to je prizor koji podsjeća na tuljana koji mu je također prirodan plijen. Radoznalost morskih pasa iz nekog razloga pobuđuju i svjetlucavi predmeti, što znači oprez s blještećim nakitom u moru. Uz slične zdravorazumske mjere uživajte u bezbrižnom ljetu.