Mnogi ne vjeruju da je lubenica nekada ovako izgledala

Internetom se ovih dana počela širiti slika Giovannija Stanchija, ali razlog nije iznenada probuđena ljubav prema umjetnosti već jedan zanimljivi detalj u donjem desnom uglu slike koja je pred vama.

Radi se o lubenici ili nečemu što pomalo naliči lubenici iako bi mnogi od nas u prvi mah izjavili da nisu sigurni o čemu se zapravo radi.

Ipak, zaista je riječ o lubenici, a slika koja je nastala negdje između 1645. i 1672. daje nam uvid u to kako se ovaj plod mijenjao kroz stoljeća.

James Nienhuis, profesor hortikulture sa Univerziteta Wisconsin, koristi Stanchijevu sliku na svojim predavanjima kako bi studente naučio o uzgoju voća i povrća.

“Zabavno je posjetiti muzej i posmatrati slike mrtve prirode da vidimo kako je povrće izgledalo prije 500 godina”, govori Nienhuis i objašnjava da su lubenice pristigle iz Afrike ali da su prilagođene kako bi uspijevale i na području Bliskog istoka i južne Evrope.

U evropskim je vrtovima lubenica postala uobičajena tokom 17. stoljeća, ali “stare lubenice”, kao one na Stanchijevoj slici, vrlo su vjerovatno bile ukusne, no, veoma su se razlikovale od lubenica kakve danas viđamo.

Razlog tome je selektivni uzgoj koji je lubenicu pretvorio u jarko crveni plod na kakav smo navikli. Prije nego se proširila evropskim vrtovima, “mesu” lubenice nedostajao je likopen koji mu daje crvenu boju. Evropljani su selektivnim uzgojem modificirali manje lubenice s bijelom unutrašnjosti u puno veće verzije bogate likopenom.

Nienhuis dodaje da je sljedeći korak eksperimentiranje čiji je cilj manji broj koštica, te smatra da će buduće generacije vrlo vjerovatno na današnju lubenicu gledati kao i mi na onu iz 17. stoljeća.

Stručnjak za breskve sa Univerziteta Clemson, Desmond Layne, kaže da je breskva nekada više nalikovala trešnji, te da bi je malo ko povezao s voćem koje danas viđamo na policama trgovina ili na tržnicama.

Isto vrijedi i za kukuruz, mrkve, banane i pšenicu koje su se znatno mijenjali zahvaljujući selektivnom uzgoju.