Zenički koncert “Stabat Mater” za sve žrtve koronavirusa

– Koncert sakralne muzike “Stabat Mater“ održan sinoć u crkvi svetog Josipa u Zenici, koji je bio posvećen žrtvama koronavirusa, liječnicima i medicinskom osoblju, pripadnicima policije, migrantima i zatvorenicima, ujedno je bio i centralna manifestacija Vrhbosanske nadbiskupije tokom ovogodišnjeg obilježavanja godine katoličkog sveca svetog Josipa, a prema ranijem ukazu pape Franje.

Popularno djelo italijanskog kompozitora Giovanna Battiste Pergolesija motivirano je patnjom majke koja gleda umiranje svog nevinog sina, a napisano je za gudački orkestar. Sinoć su ga izvodili Komorni gudački orkestar, uz pratnju solistica Katarine Kikić i Monije Jarak- Mikulić te dirigentskom palicom maestra Daria Vučića, dirigenta opere i v. d. umjetničkog direktora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

– Drago mi je da se to događa u Zenici, kako bi iz ovog grada bila poslana plemenita poruka duhovno-kulturnog događanja. Nalazimo se u crkvi sv. Josipa, čiji ćemo blagdan uskoro slaviti pa neka budu zaštitom sv. Josipa obuhvaćene sve obitelji, svi radnici a na poseban način oni kojima je ovaj koncert posvećen. U ovom ozračju koronavirusa, neka se razbija strah koji se u javnosti nameće i neka se nadvije istinska ljubav za čovjeka, za život, za ono što oplemenjuje čovjeka i vraća mu nadu – kazao je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik Biskupske konferencije BiH.

On je zahvalio svima koji su pomogli i sudjelovali u realizaciji koncerta.

Generalni pokrovitelj koncerta bio je predsjednik Fedracije BiH Marinko Čavara, koji se također zahvalio i čestitao organizatorima na ideji i organizaciji koncerta te na pozivu da i on bude dio ovog projekta “punog snažne simbolike poruka u vremenu velikih iskušenja za svakog čovjeka, svako društvo, ali i za cijelo čovječanstvo”.

-Nadam se da svi shvaćamo važnost funkcioniranja svakog dijela sustava društva, a i kako su nam važni kako bi sačuvali život, zdravlje te koliko je važna sposobnost rukovoditelja, ali i odgovornost svakog pojedinca. Turbulentno vrijeme traži obnovu temeljnih ljudskih vrijednosti, sagledavanje sebe i odnosa i odgovornosti prema drugima u suočavanju sa novim normalnim vremenom. Samo je ljubav svevremena, a koju večeras doživljavamo kroz patnju plačuće majke koja žali svog raspetog sina – kazao je Čavara.

Svaka nota ispjevana i odsvirana, zajedno s molitvama izrečenim u crkvi svetog Josipa, poručio je Čavara, neka ponese utjehu za osobe u patnji i ohrabrenje za sve koji skrbe za njih i potakne na više ljubavi i odgovornosti svakog čovjeka u postupanju prema drugima.

Kardinal Puljić zahvalio je župniku te zeničke župe vlč. Davoru Topiću, koji je i došao na ideju i molio da mu da blagoslov za organizaciju ovog koncerta, a što je, kazao je, sa zadovoljstvom i učinio.

-Ne možemo zamisliti život bez patnje, ali možemo je ublažiti osjetljivošću za patnju drugih. Imamo odgovornost da ovaj naš sadašnji, povijesni trenutak krize, neizvjesnosti, pandemije prigrlimo kao izazov, da započnemo zajedno stvarati jedan bolji svijet. Dirnule su me riječi pape Franje u najnovijoj enciklici Fratelli tutti ‘Svi smo braća’ u kojoj, opisujući stanje u svijetu među ostalim kaže: ‘Suočeni sa svim tim, u iskušenju smo da se izoliramo i zatvorimo u sebe ili u svoje interese, no to nikada neće biti put povratka nade i obnove’ – poručio je velečasni Topić.

Nada je, dodao je, život “koji prigrljuje vlastitu i tuđu patnju, jer u njoj otkriva mogućnosti i otajstva Božje spasonosne blizine i ljubavi za nas”.

-Biti tu jedni za druge u boli i u nevolji, trpjeti zajedno s drugima, brinuti se i vidati rane, jedini je put oporavka i ozdravljenja svijeta. Neka nas ova večer osnaži i ohrabri u svemu tome, neka nam ispuni srce i uzdigne duh – podvukao je Topić.

Radost i ponos što se koncert održava u Zenici, izrazio je i gradonačelnik tog grada Fuad Kasumović, koji je podsjetio da u tom gradu svi zajedno žive te grade svoju svakodnevnicu.

-Osobito u ovim kriznim vremenima nesigurnosti zbog zdravstvene krize i straha od budućnosti. Unatoč našim različitostima, postoji nešto što nam je svima zajedničko, a to su patnja i ljubav. Patnja, koja nas sve pogađa, bez obzira na našu vjeru i društveni položaj i ljubav prema čovjeku, prema umjetnosti, svemu što je lijepo, neprolazno, što unosi tračak svjetla i nade u naš život – istakao je Kasumović.