za 2024. godinu
Zemaljski muzej BiH najavio nove projekte, u toku i projekt spašavanja alpskog tritona
Istaknut je i projekt spašavanja endemske vrste alpskog tritona koji živi isključivo u Prokoškom jezeru, a kojem je zbog nebrige prijetio nestanak
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine zapošljava 50 posto od potrebnih kadrova i toj instituciji potrebni su mladi, obrazovani kadrovi – izjavila je danas zamjenica v. d. direktora Ana Marić, govoreći o poslovanju te institucije u protekloj godini. Navodi da Muzej zapošljava 53, a potrebno mu je 105 uposlenika.
Kako je rečeno, Zemaljski muzej iz godine u godinu bilježi povećanje broja posjetilaca.
Snižene su cijene karata za penzionere i studente koja sad iznosi dvije KM. Karte za odrasle su 8 KM, a za predškolsku djecu ulaz je besplatan.
Godišnje potrebe Zemaljskog muzeja za plate i režije su, kako je navela Marić, 1.600.00,00 KM. Muzej je od domaćih institucija, Federacija BiH i Kanton Sarajevo, dobio 1.555.888,32 KM. Vlastita zarada iznosila je 360.722,00 KM.
Medijima se obratio i v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić, koji je najavio da bi u narednoj godini Muzej mogao otvoriti novu stalnu postavku. Riječ je o izložbi “Vodozemci i gmizavci u Bosni i Hercegovini“ koja će biti otvorena 1. februara.
Sijarić je također kazao da se radi na rekonstrukciji depoa Zemaljskog muzeja, a riječ je o djelovima odjela za arheologiju i etnologiju, a u protekle dvije godine najveći zahvat bila je rekonstrukcija Botaničkog vrta Muzeja.
Kad je riječ o planovima za narednu godinu, Zemaljski muzej BiH bi sa izložbom “Prvi kraljevi Evrope” naredne godine trebao da gostuje u Kanadskom muzeju istorije.
Istaknut je i projekt spašavanja endemske vrste alpskog tritona koji živi isključivo u Prokoškom jezeru, a kojem je zbog nebrige prijetio nestanak. Kustosi su uspjeli da nađu dovoljan broj jedinki u barama i okolnim manjim staništima oko Prokoškog jezera, koje se sad nalaze u Muzeju gdje su im napravljeni uslovi te je plan da se, kad se dovoljno razmnože, vratiti ih u prirodno stanište.
Sijarić je naveo da postoji mogućnost da se na južnoj strani Botaničkog vrta naprave dva jezera, gdje bi smjestili ovu ugroženu vrstu.