Sarajevo
Završen 2. sajam izdavača/nakladnika u BiH ‘Knjige u nišama’
Spominjući osobenosti poezije, veliki bh. pjesnik iznio je mišljenje da je poezija poput spužve koju treba uzeti u ruke i iscijediti ono što se u njoj nalazi
Završen je drugi Sajam izdavača/nakladnika BiH u Sarajevu koji je i ove godine ljubiteljima knjiga ponudio bogat program književnih druženja, razgovora, okruglih stolova i raznovrsnu ponudu knjiga bh. izdavača kao i izdavača iz Vojvodine.
Gošća programa Sajma izdavača/nakladnika u BiH “Knjige u nišama” bila je Kerima Filan, redovna profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu koja je u programu “Jutro sa autorom” predstavila knjigu “Sarajevo u Bašeskijino doba” u izdanju izdavačke kuće Connectum, saopćili su organizatori.
Izjavila je da uvijek ispočetka treba podsjećati na ovu knjigu kao što je Bašeskija uvijek iznova bio svjestan svoje pripadnosti društvenoj zajednici.
Na komentar kako knjiga ima impozantnu bibliografiju, Filan je odgovorila da je tražila utemeljenja u drugim knjigama o onome što je Bašeskija pisao u svom dnevniku koristeći se pri tome temeljitom jezičnom analizom da bi se došlo do značenja.
– Idući stepen je ulazak u život preko jezika, a unoseći život u tekst, oslobađamo se doslovnosti – izjavila je Filan dodavši da je uz pomoć Bašeskijinih zapisa pokušala doprijeti do života u Sarajevu kao što stoji i u samom naslovu knjige.
Na početku okruglog stola “Praktično bibliotekarstvo” direktor izdavačke kuće University Press Dragan Marković predstavio je aktivnosti bibliotečke fondacije “Kemal Bakaršić” nakon čega su zaposlenice Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu Melisa Hajdarević i Azra Smajić-Gačević predstavile poslove u informacijskoj službi biblioteke, te proces i značaj izrade nacionalnih bibliografija.
Prisutnima je također pojašnjen postupak pretraživanja, rezervacije i naručivanja bibliotečkih jedinica u sistemu COBISS 3. U nastavku okruglog stola, bibliotekarka Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Irena Pejić s prisutnim studentima i studenticama bibliotekarstva i informacijskih znanosti iz Mostara i Sarajeva podijelila je izazove iz prakse sa kojima se susrela kada je počela raditi u biblioteci ove visokoškolske institucije nudeći na taj način korisne i praktične savjete koje nisu imali priliku čuti izučavajući teorijska znanja na fakultetima.
U sklopu programa “Knjige u nišama” u upriličena je promocija knjige “Huzur” autorice Martine Mlinarević. Moderator razgovora i poznati bh. pjesnik Mile Stojić s prisutnima je podijelio da je autoricu isprva upoznao preko njenih blogova gdje je jasno bila izražena njena borba protiv nepravde, nacionalizma i umne skučenosti.
Napisavši knjigu o ljubavi i bolesti, Martina Mlinarević potvrdila je svoj izuzetni književni dar i ušla među najznačajnije autore u BiH. Promotor knjige Nerzuk Ćurak izrazio je zahvalnost prisutnima što su došli na promociju u ogromnom broju. Govoreći o specifičnoj spisateljskoj poziciji i temi knjige, Ćurak je izjavio da pisati o jednom od najrasprostranjenijih karcinoma kroz svoju fizičku i duhovnu bol, zahtijeva specifičan oblik herojstva.
Mlinarević je priznala kako nije planirala objavljivanje knjige koja je nastala sabiranjem objave na Facebooku pisanih od trenutka otkrivanja bolesti koje su najviše ličile na dnevničke zapise. Razgovarajući sa Ćurkom i Stojićem o današnjem konzumerizmu, Mlinarević je priznala da tom knjigom želi alarmirati mlade djevojke koje daju novac za sve, ali nikada ne odu na zdravstveni pregled.
Drugi sajam izdavača/nakladnika “Knjige u nišama” završen je programom u kojem je gost bio poznati bh. pjesnik i prozni pisac Abdulah Sidran. Rezimirajući svoj dosadašnji bogati i dugugodišnji književni rad u razgovoru sa Ahmedom Burićem, Sidran je izjavio da nikada nije otišao iz Sarajeva jer svako slovo koje je napisao duguje upravo gradu u kojem je proveo svoj život.
Spominjući osobenosti poezije, veliki bh. pjesnik iznio je mišljenje da je poezija poput spužve koju treba uzeti u ruke i iscijediti ono što se u njoj nalazi, te da pjesme treba pisati jedino kad je pjesnik siguran da je instrument dobrih, a ne zlih sila.