“Zašto je zabranjen bosanski jezik” i “Brehtova oporuka” u Janji

Knjiga “Zašto je zabranjen bosanski jezik” mladog autora Miše Ešića iz Tuzle i zbirka pjesama “Brehtova opomena” pjesnika, novinara i publiciste Jusufa Trbića iz Bijeljine, koje je objavila Izdavačka kuća “Bosanska riječ” u Tuzli, predstavljene su u okviru trinaestih Ljetnjih večeri u Janji.

Promotori ta dva značajna naslova, Elvir Musić i Emir Musli, naglasili su bitnost snaženja doživljaja značenja maternjeg bosanskog jezika i objavljivanje djela kakvo je knjiga koja propituje razloge promjene naziva imena bosanskog jezika u doba Austro-ugarske monarhije.

– Promovirajući značajno naučno djelo o bosanskom jeziku zadržat ćemo se u okvirima naučne argumentacije, bez ikakve namjere da ulazimo na polje dnevnopolitičkih rasprava koje pokreću oni koji, ustvari, ne znaju ni samu definiciju jezika, ali znaju definiciju vlastitih interesa. Pristanak na propagandne nasrtaje na ime bosanskog jezika značilo bi potvrđivanje realnosti jedne takve rasprave koja ni po čemu nije značajna – istakao je Musić.

Pojasnivši definiciju termina etnikum, narod, nacija, Emir Musli je naglasio značaj temeljitog razumijevanja ovih termina kako cijeli jedan narod ne bi zapao u zamku propitivanja vlastite suštine, te svoga odnosa prema bosanskom jeziku kao neupitnoj činjenici.

Jusuf Trbić je naveo vrlo zanimljiv primjer ekvivaliranja termina nacionalnost-država, te upitao da mu neko od negatora bosanske nacionalnosti objasni šta upisuje u rubriku “nacionalnost” kada ispunjava formular za izdavanje vize u nekoj od država za koju je državljanima Bosne i Hercegovine potrebna dozvola te vrste.

Istovremeno s predstavljanjem knjige “Zašto je zabranjen bosanski jezik”, ispred Preporodove biblioteke je priređena i izložba autentičnih dokumenata korištenih u toj knjizi.

Predsjednik organizacionog odbora manifestacije Ljetnje večeri u Janji Samir Baćevac izrazio je zadovoljstvo kvalitetom programa ovogodišnje kulturne manifestacije, te naglasio značaj organiziranja takvih događaja za stanovnike tog semberskog područja.

– Sve ovo činimo kako bismo doprinijeli procesu rasprostranjivanja kulture čitanja bez koje je nemoguće ostvariti napredak u bilo kojem segmentu društvenog egzistiranja – dodao je Baćevac.